U organizaciji Val grupe i tvrtke Irundo u Zagrebu je danas održan “Zimmer Frei Forum 2024”. Prvo je to njegovo izdanje, jamačno ne i zadnje, jer tema je kompleksna te u velikoj mjeri ona koja bi mogla odrediti budućnost hrvatskog turizma.

Apartmani su temelj na kojem se počeo graditi hrvatski turizam i to je nasljeđe od kojeg Hrvatska nije uspjela pobjeći. Može li naša naslonjenost na obiteljski smještaj postati pokretačka snaga, naša budućnost, ono je o čemu je, među ostalim, forum otvorio raspravu.

Porezno razlikovanje

Dubrovački gradonačelnik Mato Franković ne dvoji kako je za zaustavljanje apartmanizacije u turizmu potrebno uvesti porezno razlikovanje obiteljskog smještaja, za koji trebaju ostati paušali, dok za iznajmljivanje apartmana turistima u zgradama valja uvesti porez.

– Zimmer Frei ili smještaj turista u obiteljima je jedno, a rentijerstvo i apartmanizacija nešto posve drugo. U obiteljima goste dočekuju i s njima se druže, a u apartmanima gosta i ne vidite, samo uđu u apartman i to je to.

To je nešto od čega treba bježati, a u zonama gdje se ti i takvi apartmani i dogode trebamo mijenjati zakonske regulative i omogućavati dugoročne najmove koji će omogućiti mladim ljudima veću kvalitetu života – kazao je Franković.

Također je podsjetio kako su u Dubrovniku odlučili ograničiti dozvole za iznajmljivanje smještaja u staroj jezgri.

“To smeta stanovnicima od kojih 80 posto živi od turizma, ali mislim da su sve svjesniji da je važan dugoročni i održivi turizam a s velikom apartmanizacijom to ne ide”, smatra Franković.

Boj s apartmanizacijom

U boj s pretjeranom apartmanizacijom ušli su i u Makarskoj. Kako je podsjetio gradonačelnik Makarske Zoran Paunović, u Makarskoj su prema novom planu zabranili gradnju stambenih zgrada s apartmanima i tzv. apart-hotele, koji su se gradili umjesto hotela.

I Robert Pende iz Ministarstva turizma i sporta smatra da svakako treba razlikovati rentijerstvo od obiteljskog smještaja za turiste. Treba razlikovati domaćine i one koji stanove daju samo u najam.

– Od siječnja 2023. do siječnja 2024. broj kreveta u privatnom smještaju je dodatno porastao za 39 tisuća.

Za to može biti opravdanje porast potražnje, dobra kvaliteta i ako to rade kao djelatnost, ali sve drugo nije dobro niti održivi turizam za koji se zalaže i nova strategija, pa i novi Zakon o turizmu, koji uz ostalo puno više nego prije upravo lokalnoj samoupravi daje alate za rješavanje tih problema – istaknuo je Pende.

Dovesti stvari u red

Kada turizam kao industrija krene utjecati ne samo na kvalitetu boravka turista već i na kvalitetu života lokalnog stanovništva, mora se poduzeti nešto da se stvari dovedu u red i počne kontrolirat proces, ne dvoji Pande.

A da se u uvođenje reda krene najprije će lokalna samouprava morati kazati kakvi su joj planovi upravljanja, dati izračun koliko prihvatnih kapaciteta važeća infrastruktura može podnijeti.

U tim podacima je, kako kaže Pande, podloga za donošenje odluka na razini lokalne samouprave, a onda i za ono što će eventualno napraviti država sa svoje strane. Pojednostavljeno rečeno, za svako ograničenje trebat će imati i valjanu argumentaciju.

Direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije Ivana Alilović i direktor i osnivač Irunda Igor Kordić naglasili su potrebu da se podigne kvaliteta ponude u privatnom smještaju, a onda i produlji sezona, baš kao i potrebu da povezivanja s vinarima i drugima u destinacijama.

Zagrebačka županija ide u smjeru zelene destinacije, to je osnova na kojem se razvijaju i brojni novi programu, ali sve to, kako je rečeno, mora pratiti u edukaciju ljudi na terenu kako bi shvatili i prihvatili da se ulaganja u turizam može i dugoročno a ne samo kratkoročno isplatiti.