Na temelju članka IV. Statuta Međunarodnoga monetarnog fonda, MMF održava, obično svake godine, bilateralne razgovore sa zemljama članicama Fonda. Misija Fonda posjećuje zemlju članicu, prikuplja gospodarske i financijske informacije i razgovara s dužnosnicima zemlje o gospodarskim kretanjima i politikama zemlje. Nakon povratka u sjedište Fonda, članovi Misije pripremaju izvješće koje je temelj za raspravu Izvršnoga odbora MMF-a.

S obzirom na nepovoljno vanjsko okružje i povećanu globalnu neizvjesnost, članovi Misije MMF-a u svom izvješću predviđaju da će se hrvatski gospodarski rast ublažiti i ostvariti još uvijek solidnu stopu od približno 3 posto u 2025. i 2026., a da će se inflacija krajem 2026. ili početkom 2027. približiti ciljanoj razini ESB-a.

MMF naovdi i kako očekuju da će se manjak na tekućem računu platne bilance povećati u kratkoročnom razdoblju i nakon toga se poboljšati, a fiskalni manjak će, prema predviđanjima, u projekcijskom razdoblju biti u prosjeku malo niži od 3 posto BDP-a.

Jačaju rizici povezani s inflacijom

U svom izvješću MMF konstatira i da su rizici povezani s rastom uglavnom su uravnoteženi, dok rizici povezani s inflacijom pokazuju usmjerenost prema gore. Rast bi se mogao usporiti ako inozemna potražnja znatnije oslabi, posebno u turističkom sektoru, među ostalim zbog pogoršanja geopolitičkih ili trgovinskih napetosti ili zbog nižega rasta glavnih trgovinskih partnera. Napominju da i globalni šokovi također bi mogli uzrokovati porast inflacije, posebno kroz cijene energije i hrane.

Na domaćem planu postoji rizik od dugotrajnog pregrijavanja jer bi nastavak akomodativne fiskalne politike te rast plaća i kredita koji premašuje predviđanja mogli dodatno potaknuti domaću potražnju i usporiti dezinflaciju.

Dodaju, međutim, da bi brža provedba nužnih strukturnih reformi mogla bi smanjiti ograničenja na strani ponude i tako povećati stvarni i potencijalni rast.

Preporuke za smanjenje inflacije

Snažnija i brža fiskalna konsolidacija ključna je za ublažavanje pritisaka na strani domaće potražnje i smanjenje inflacije, čime bi se na vrijeme riješile nastajuće neravnoteže, ističu iz MMF-a. Ona je također nužna za jačanje konkurentnosti zemlje i stvaranje zaštitnih slojeva za zaštitu od budućih šokova i zadovoljavanje velikih potreba za potrošnjom, dodaju.

U kratkoročnom razdoblju konsolidaciju može poduprijeti ograničavanje rasta plaća u javnom sektoru, poboljšanje prikupljanja PDV-a, ukidanje preostalih mjera za smanjenje troškova života i poboljšanje fiskalne discipline u jedinicama lokalne uprave.

U srednjoročnom razdoblju, navode, ima dosta prostora za proširenje porezne osnovice i poboljšanje poreznog sustava, ponajprije preispitivanjem i racionalizacijom izuzeća od PDV-a i sniženih stopa te prelaskom na vrijednosno oporezivanje imovine.

Kad je riječ o rashodima, mjere se trebaju usmjeriti na smanjenje visoke mase plaća na osnovi preispitivanja zapošljavanja u javnom sektoru, poboljšanje učinkovitosti potrošnje, posebno u zdravstvu i obrazovanju i osiguranje održivosti mirovina, u prvom redu podizanjem stvarne dobi za umirovljenje, preporučaju iz MMF-a.

Hrvatske vlasti trebaju nastaviti poboljšavati korporativno upravljanje poduzećima u državnom vlasništvu i upravljanje javnim ulaganjima, kažu u MMF-u.

Bankarski sustav vrlo likvidan

Ocjenjuju i da su se ciklički sistemski rizici povećali, ali još su umjereni i mogu se kontrolirati jer je bankovni sustav i nadalje vrlo profitabilan, dobro kapitaliziran i vrlo likvidan.

Testiranje otpornosti na stres pokazuje da bi ostao sveukupno otporan u nepovoljnim scenarijima, konstatirali su. Unatoč tome, kažu, i nadalje je potreban oprez s obzirom na gomilanje ranjivosti i rizika, posebno u sektoru stambenih nekretnina, kao i strukturnih rizika, uključujući relativno veliku povezanost banaka i države te koncentraciju kredita poduzećima.

Ocjenjuju i da su hrvatske vlasti primjereno pooštrile makrobonitetnu politiku mjerama usmjerenim na kapital i na korisnike kredita. Kako se makrofinancijski uvjeti budu mijenjali, trebaju nastaviti pratiti makrobonitetnu politiku i prilagođavati je ako to bude potrebno. Pooštravanje mjera usmjerenih na korisnike kredita posebno bi moglo biti potrebno ako ciklički rizici potraju, navode.

Preporuča se oporezivanje imovine i prihoda od kratkoročnog najma

S obzirom na visok udio kupnji nekretnina koje se financiraju gotovinom i inozemnu potražnju, u MMF-u snažno preporučuju komplementarne mjere za povećanje ponude stambenih nekretnina i smanjenje špekulativne potražnje, ponajprije većim oporezivanjem imovine i prihoda od kratkoročnog najma,.

Poticanje potencijalnog rasta u kontekstu starenja stanovništva, manjkova radne snage i neusklađenosti vještina te slabe produktivnosti zahtijeva reforme zdravstva i obrazovanja radi unapređenja ljudskog kapitala bez povećanja troškova.

Reformom zdravstvenog sustava treba smanjiti geografsku nejednakost u pristupu zdravstvenim uslugama, promicati prevenciju i zdrav način života, preispitati središnju ulogu bolnica u zdravstvenom sustavu te poboljšati upotrebu i distribuciju farmaceutskih proizvoda.

Reforma obrazovanja trebala bi se usredotočiti na smanjenje neusklađenosti vještina, uz mjere za povećanje sudjelovanja u obrazovanju odraslih. Boljom integracijom strane radne snage povećala bi se njezina uloga u potpori rastu i blagostanju, zaključuje se u najnovijem izvješću MMF-a.