ZAGREB - Hrvatska bi mogla ostvariti pozitivnu stopu rasta BDP-a u prvom kvartalu ove godine, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić na današnjoj konferenciji za novinare.

Grčić kaže da na to ukazuju svi glavni makroekonomski pokazatelji za prvo tromjesečje.

Podsjeća da je industrijska proizvodnja rasla u siječnju za 2,2 posto na godišnjoj razini, u veljači za 1,6 posto i ožujku za 0,7 posto, a rasla je i trgovina na malo, u siječnju za 0,1 posto i ožujku za 1,3 posto, dok je u veljači stagnirala.

Spominje i pozitivna kretanja u robnoj razmjeni s inozemstvom odnosno rast izvoza u prvom tromjesečju na godišnjoj razini za 7,8 posto ili za 1,2 milijarde kuna, uz istovremeni rast uvoza za 1,8 posto, odnosno za 516 milijuna kuna.

To je, navodi, utjecalo na porast pokrivenosti uvoza izvozom s lanjskih 55,6 posto na ovogodišnjih 59 posto.

Grčić ističe i kako je u travnju broj nezaposlenih po prvi put smanjen na godišnjoj razini nakon 2008. godine.

Pozitivan doprinos BDP-u očekuje i od javnih financija. Napominje da su u prvom tromjesečju proračunski rashodi porasli za 4,1 posto, prvenstveno zbog isplata poljoprivredi za subvencije i brodogradnji, ali upozorava da će nastavak fiskalne konsolidacije u nastavku godine “smiriti javnu potrošnju”.

To je ujedno i razlog zbog kojega Vlada, kaže Grčić, “gaji nužni oprez” u pogledu kretanja BDP-a ove godine.

Grčić poručuje i da neovisni analitičari Ekonomskog instituta Zagreb, na temelju rasta CEIZ indeksa u prva tri mjeseca, procjenjuju kako bi tromjesečna stopa promjene desezoniranog BDP-a mogla biti pozitivna.

“Svi pozitivni pokazatelji dobar su argument Vladi da su, unatoč svim kritikama, rezultati u gospodarstvu ipak tu”, kaže Grčić.

Što se tiče Vladine prognoze kretanja BDP-a za cijelu godinu, rekao je da će kretanje ukupnog BDP-a za cijelu godinu ovisiti o smirivanju javne potrošnje u skladu s projekcijom proračuna i deficita koji je usvojen u Saboru te o dodatnim mjerama koje su nakon toga poslane Europskoj komisiji.

“U ovom trenutku nema diranja u projekcije”, kaže Grčić.

Dobri pokazatelji, po Grčićevom mišljenju, dolaze u pravo vrijeme – uoči road showa na kojemu će on i budući ministar financija Boris Lalovac ulagačima ponuditi državnu euroobveznicu u iznosu od otprilike milijardu eura.

Ta bi obveznica poslužila za pokrivanje svih međunarodnih obveza Hrvatske za ovu godinu, odnosno za reprogram tih obveza.

“Želimo poslati dvije ključne poruke – prva je da je Vlada stabilna bez obzira na promjene, a druga da nastavljamo s reformama te da imamo prve indikatore promjene stanja u gospodarstvu na bolje”, kazao je potpredsjednik Vlade.

Grčić drži da je već analiza poslovanja poduzetnika za prošlu godinu, koju je izradila Fina, pokazala pozitivna kretanja u gospodarstvu.

Prema toj analizi, prihodi 101.191 poduzetnika, bez banaka i osiguravajućih društava, porasli su u odnosu na 2012. za 10,4 milijarde kuna, a za 4,1 posto ili 12,5 milijardi kuna porastao je i ukupni temeljni kapital tih poduzetnika.

Što se tiče ukupne zaduženosti svih poduzetnika prema bankama, Grčić ističe da je najveća zaduženost u građevinarstvu na koje se odnosi 30 posto svih dugova, a ako se doda poslovanje s nekretninama, gotovo 40 posto.

Grčić stoga smatra da Vlada mora poduprijeti građevinarstvo bilo putem nekretninskih fondova ili rasterećenjem poduzeća od neprodanih nekretnina, barem njihovim izbacivanjem iz bilanci poduzeća.