Procjenjuje se da je digitalizacija u usporedbi s industrijskom revolucijom početkom 19. stoljeća 10 puta brža i 300 puta veća. Ubrzavaju se procesi, kreiraju novi poslovni modeli, uvode novi profili stručnjaka, no istovremeno raste i neizvjesnost, rizik od nepoznatog i mogućeg. Bez sumnje, ovo je kognitivna era pod utjecajem koje se mijenja način upravljanja i vođenja poduzeća, bilo privatnog ili javnog. Upravljačkoj strukturi sve su više potrebni novi profili stručnjaka, programeri novog doba – podatkovni znanstvenici (»data scientist«) i ekonomski stručnjaci – kontroleri (»controller«). Ovaj prvi prikuplja i informatički obrađuje podatke, razvija softverske aplikacije i daje tehničku podršku, dok kontroler koristi te podatke na način da ih statistički i analitički obrađuje u svrhu izrade raznih informacija i analiza.

Poslovni analitičari – kontroleri, kao i financijski stručnjaci, važna su karika u lancu stvaranja vrijednosti i stoga vrlo traženi. Zadatak kontrolera je analizirati, ocijeniti, pravovremeno i istinito informirati upravljačku strukturu. Cilj je oduvijek bio donijeti pravu odluku u pravo vrijeme, no danas je to vrijeme sada, čemu ide u prilog velika količina raznolikih i brzo dostupnih podataka. Nažalost, u praksi je uloga kontrolera nedovoljno prepoznata jer kontroler nije više samo stručnjak koji analizira financijske planove i financijsku situaciju, već je cjeloviti ekonomski stručnjak, poslovni analitičar, savjetnik te potpora upravljačkoj strukturi po pitanjima operativnog i strateškog poslovanja. Danas ga se često naziva poslovnim partnerom koji u uvjetima neizvjesnosti, a koja ne jenjava, treba biti orijentiran na predviđanja i prognoze. No, digitalizacija zahtijeva i nova znanja pa su za učinkovito obavljanje kontroling funkcije pored ekonomskih potrebna i dodatna znanja iz informatike, statistike i matematike, što se izučava u okviru poslijediplomskog specijalističkog studija Kontroling na Ekonomskom fakultetu Rijeka.

U okruženju koje potiče digitalizaciju, gdje se sve više poslova obavlja korištenjem raznih digitalnih tehnologija, postavlja se opravdano pitanje koliko će umjetna poslovna inteligencija, sustav velikih podataka (»big data«) i dr. zamijeniti pojedine profile ekonomista? Procjenjuje se da bi 47 posto radnih mjesta u SAD-u moglo biti izgubljeno u roku od 25 godina zbog napretka tehnologije. Već se sada računovodstveni poslovi centraliziraju, što im omogućava sustav velikih podataka, smanjuje se potreba za terenskim radom. Realnost je da se nisko kognitivni zadaci mogu izvesti kombinacijom računalne procesorske snage, velikih podataka i algoritama. Međutim, kontrolerima digitalizacija omogućava dostupnije podatke kao osnovu za planiranje, lakše i brže analiziranje, te sintetiziranje i zaključivanje.

U budućnosti se može očekivati »robot« scenarij gdje će se softer prilagoditi da se ponaša kao humani korisnik, no za sada se može nositi samo s niskokognitivnim zadacima jer nema osjećaj samoodržanja poput ljudi. Negativni utjecaji digitalizacije se mogu umanjiti povećanjem vještina dodatnim obrazovanjem i osposobljavanjem, kreativnijim radom te ispitivanjima koje stroj još nije spreman procesuirati. Kontroling će postati jedna kompetentna analitičko-informativna i savjetodavna organizacijska jedinica, orijentirana ka sprečavanju neizvjesnosti u budućem razvoju poduzeća. Već danas se koristi pojam »agilni kontroling«, što znači pouzdan kontroling, koji će u budućnosti biti više orijentiran na prediktivne i preskriptivne analize te savjetovanje u cilju odgovora što bi se moglo dogoditi i što napraviti? U svakom slučaju, IT drastično mijenja tradicionalni način izvještavanja. Menadžment je sposoban i sam izvući informacije izravno iz sustava, pa se kontroler treba nametnuti koristeći raspoložive podatke, analitičke vještine i razne sofisticirane metode kako bi opravdao svoju misiju – snimiti, analizirati, ocijeniti, riješiti – a to je upravo ono što Fakultet nudi budućim kontrolerima.

Prof. dr. sc. Neda VITEZIĆ
voditeljica poslijediplomskog specijalističkog studija Kontroling