Podravka će marmeladu samo preimenovati u džem, a nove nazive dobit će i domaći brandy te rum Badela 1862, no receptura i kvaliteta ostat će nepromijenjeni
Prema propisu Unije, marmeladu se priprema samo od citrusnog voća
No, receptura i sastav tih proizvoda ostat će nepromijenjeni, potvrdile su nam te dvije tvrtke. Promjene u nazivu dogodit će se najkasnije kad Hrvatska uđe u EU. Hrvatska je još prije pet godina svoj Pravilnik o voćnim džemovima, želeima, marmeladama i pekmezu uskladila s direktivama Unije, ali je sporna ostala marmelada. Unija je za nju propisala drukčiju recepturu – ona se priprema samo od citrusnog voća.
Preciznije, direktiva EU kaže da je marmelada »proizvod odgovarajuće želirane konzistencije proizveden od jedne ili više vrsta proizvoda citrus voća: voćne pulpe, voćne kaše, voćnog soka, vodenog ekstrakta i kore, te šećera i vode«. Sastav naših marmelada uglavnom ne odgovara tom pravilniku.
Hrvatski pekmez
– Naša najpoznatija »Domaća marmelada od šipka« samo će promijeniti naziv u »Džem od šipka«, a kvaliteta proizvoda ostaje ista kakvu poznaje naš potrošač. Receptura i sastav neće se promijeniti, kaže Dijana Jendrašinkin, direktorica odnosa s javnošću Podravke. Ona tvrdi da Podravkini proizvodi neće imati problema s prilagodbom zahtjevima EU, jer njihova kvaliteta u potpunosti zadovoljava standarde, europske i svjetske.
Brandy 10 – Tradicionalno piće morat će se nazivom prilagoditi europskoj regulativi
Pekmez od šljiva, primjerice, neće morati mijenjati naziv, iako direktive EU uopće ne spominju pekmeze. Hrvatski pregovarači uspjeli su uvjeriti Bruxelles da je riječ o našem tradicionalnom proizvodu, koji sadrži najviše 25 posto šećera, a ponekad se priprema samo od čistoga voća, pa je EU uvrstila pekmez u svoje direktive.
Praćenje legislative
Ni hrvatski Pravilnik o jakim alkoholnim pićima nije posve usklađen s europskim direktivama. Međutim, najveći domaći proizvođač tih pića Badel 1862 nije iznenađen novostima. Budući da je i najveći izvoznik žestokih pića, u tridesetak zemalja, neke svoje proizvode već je prilagodio tržištima članica Europske unije.
– Riječ je o domaćem rumu i domaćem brandyju. Oni se europskoj regulativi moraju prilagoditi u nazivima dok njihova kvaliteta nije upitna.
To su tradicionalne, specifične kategorije koje su nekad postojale i u zemljama današnje Unije, ali zbog potrebe za standardizacijom nazivlja promijenile su ime, kaže Nensi Pejić, menadžerica za jaka alkoholna pića u Badelu 1862.
Ta tvrtka ima tim stručnjaka koji neprekidno prate hrvatsku i EU-legislativu. Svi njihovi proizvodi, tvrdi Pejić, usklađeni su sa zakonskim smjernicama i parametrima, pa cjelovita prilagodba EU-propisima, uvjerena je, neće imati utjecaja na potrošnju. Istravino Rijeka nije nam odgovorilo na pitanje kako se prilagođava direktivama EU.
