Profesorica Marijana Ivanov s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu za RTL je komentirala nove podatke o inflaciji u Hrvatskoj, koja je nakon tri mjeseca postupnog usporavanja ponovno ubrzala, najviše zbog skupljeg goriva.

Ukupna inflacija u Hrvatskoj mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) prema prvoj se procjeni u kolovozu 2026. blago ubrzala, na 3,7 s 3,6 posto u srpnju kao rezultat primjetnog ubrzavanja rasta cijena energije uslijed ponovne eskalacije sukoba na Bliskom istoku i poskupljenja naftnih derivata, ističu iz Hrvatske narodne banke (HNB).

Inflacija mjerena nacionalnim indeksom potrošačkih cijena (IPC), koji odražava strukturu potrošnje hrvatskih građana, ubrzala se u kolovozu na 4,1 posto s 3,9 posto u srpnju.

Čuli smo ministra Ćorića, on ne zvuči pretjerano optimistično oko usporavanja rasta cijena – što vi mislite?

Prije svega, želim reći da je stopa inflacije 4,1 posto koliko je bila i u kolovozu 2025., znači ista kao i prošle godine. Nije to toliko velika promjena niti šok. Međutim, energetska kriza koja se ove godine događa cijelo vrijeme povećava troškove proizvodnje svim proizvođačima.

Jasno je da će na jesen u trgovine doći nova roba koja će biti skuplja i da će to stvarati dodatan pritisak na inflaciju. Isto tako, znamo da mjere vezane za cijene plina i struje za kućanstvo imaju svoje ograničenje do kad su postojeće cijene i da će se to na jesen mijenjati.

Tako da uvažavajući navedeno, znamo da bi na jesen inflacijski pritisak mogao biti veći.

Od jeseni nove cijene

Imate li neke konkretnije prognoze u brojkama?

Ne, to prije svega ovisi o cijenama energenata. To su brojke koje je teško projicirati. Znamo da geopolitičke okolnosti praktično djeluju na ovu inflaciju, Vidimo vezano za promjene cijena u kolovozu ove godine je 17,4 posto rast cijena energenata.

Prošle godine je taj rast bio daleko manji. I sad kad znamo da su cijene energenata glavni faktor koji uzrokuje inflaciju, a ako cijene energenata zabilježe neki pad, onda bismo mogli očekivati smirivanje inflacije.

Ali kako sada stvari idu, zapravo oživljavanje potražnje, a potražnja na jesen oživljava nakon godišnjih odmora, to naravno stvara novi pritisak. Ono što sad pak vidimo je da cijene hrane nisu rasle, ali bi mogle rasti na jesen ako se nastavi rast cijena energenata.

Ali zapravo, cijene hrane koje će biti raspoložive na jesen će odražavati ove cijene proizvodnje koje smo imali od veljače. Novi proizvodi i nove sirovine, za proizvodnju i industriju, praktično dolaze tek na jesen.

Zašto građani na blagajnama trgovina imaju osjećaj da hrana plaćaju skuplje nego što to pokazuju podaci?

Uzet ću jedan banalan primjer – kada odete u trgovinu, tamo vas čeka svinjski but po tri eura po kili. On je uvezen iz inozemstva, svijetle je boje, tko zna koliko je star i koliko je trajao transport do Hrvatske, ali ljudi to kupuju zato što je dostupno.

I tako imamo niz primjera gdje ljudi zapravo kupuju dostupnu hranu koja je relativno jeftina, čija cijena čak često puta pada, koja je često na akcijama i koja zapravo nije bilježila rast. Isto tako imamo onih 100 proizvoda kod kojih je ograničenje cijena.

Tu rasta nije bilo. I sad kad uzimate te nekakve faktore i strukturu potrošnje gdje zapravo ljudi troše sve više jeftine proizvode, onda to dovodi do toga da je stopa inflacije na cijenama hrane sada prilično niska, gotovo da je nema. Gotovo imamo stagnaciju i pitamo se što će biti dalje.

Štedimo na kvaliteti

Hoćete reći da štedimo na kvaliteti na neki način?

Štedimo na kvaliteti jer kad uzimate u obzir cijenu junetine koja je drastično porasla, koju ispod 14,5 eura nemate u trgovini, i hrpu drugih kvalitetnih proizvoda kojima je cijena rasla više, tu je rast cijena daleko veći od onoga što pokazuje statistika.

Uz energiju rastu i cijene usluga. Je li to po vama opravdano?

Cijene usluga rastu i dalje. Nažalost, inflacija usluga nije nestala. Na hrani, na industrijskim, neprehrambenim proizvodima se zapravo vidi pad potražnje. Međutim, kod usluga potražnja postoji.

Tu su posebno neke kategorije usluga kojima cijena stalno raste. Prije svega to su usluge smještaja, znači stanovanje, zdravstvene usluge, rekreacija, kultura, informacije, komunikacije.

Sve to zapravo u uslužnom sektoru plus prijevoz, također uslužni sektor, jasno pod utjecajem cijena goriva. Sve to zapravo cijene usluga gura na više.

A turistička sezona, koliko je tome pridonijela?

Turistička sezona uvijek ima efekt kod cijena u restoranima, smještaj koji je turističkog tipa i tako dalje. Međutim, ove godine baš nije bilo prilike puno za povećanje tih cijena jer je potražnja bila slabija.

Ja bih zapravo rekla da se vidi određena slabija potražnja i da to te neke kategorije cijena zadržava na nižem rastu ili čak padu kao što su neprehrambeni industrijski proizvodi, dok zapravo energenti cijelo vrijeme tu cijenu povećavaju.

Recimo, u kolovozu 2025. rast cijena energenata bio je svega 2,5 posto. U kolovozu ove godine je 17,4 posto. I to je taj faktor inflacije koji mi sad vidimo. Ali to više nije inflacija potražnje kakvu smo imali prošle godine.

Subvencije za struju i plin

Iako smo sve bliže europskom prosjeku, rat na Bliskom istoku pogađa i ostale zemlje, zbog čega se kod nas to odražava na ovakav način?

Te cijene usluga, odnosno te usluge stanovanja, koje sam malo prije nabrojala, su dosta rasle. To hrvatsku inflaciju čini malo specifično većom. Što se tiče energenata, oni isto tako djeluju na rast cijena u Hrvatskoj kao i drugdje.

Međutim, uzmite u obzir da je porezno opterećenje u Hrvatskoj ipak veće. Kad imate veću stopu PDV-a, onda na nominalni rast cijena koji se događa negdje na svjetskom tržištu zapravo imate efekte da konačnom potrošaču u Hrvatskoj raste i više, ako je veći PDV, ako su veće trošarine.

Na snazi su vladine subvencije za struju i plin. Ranije ste rekli – puno je tu politike, malo ekonomije. Trebaju li one po vama ostati?

Pa one trebaju ostati. One će vjerojatno ostati. Samo je pitanje do koje mjere. Znači, koliko su zapravo i kapaciteti države da ih podržava. Osim toga, i ne možete pustiti te distributere, proizvođače da zapravo oni dođu do točke kad im se neki biznis ne isplati.

Tako da u konačnici vidjet ćemo na jesen koja je to cijena, a svakako će biti veća. Svjesni smo da će nam to nažalost poskupiti, a već je sad jako skupo.

Kada podvučemo crtu, gdje vi vidite inflaciju do kraja godine?

Na malo većoj razini nego što je u kolovozu, ali ne toliko više. Do 4,5 posto, mislim da ne više od toga.

Hoće li ikad pasti?

To je ozbiljna inflacija?

Pa to je ozbiljna inflacija, ali mi smo se sad navikli živjeti sa takvom inflacijom. Više nemamo stopa inflacije 10-12 posto, nemamo šokove kao što smo imali u 2022.

Imamo i dalje gospodarski rast u Hrvatskoj, potražnja postoji, stranci dolaze u Hrvatsku i ova turistička sezona je ispala dobra.

A kada bismo mogli doći do 2 posto ?

Sve je to nešto što tu inflaciju hrani. Pitanje je da li ćemo u skoroj budućnosti na svjetskoj razini više ikad dostizati takve stope. One bi privremeno mogle nekad se javiti na 2 posto pa i s nekakvim minusima u slučaju nekakvih dubljih recesija.

Ali proizvodi iz Kine vam nisu jeftini kao nekad. Plaćate i dodatne troškove. Kina je godinama svuda u svijetu, pa tako i u Hrvatskoj, djelovala na to da nam je stopa inflacije bila niža.

Taj uvoz iz tih nekad siromašnih zemalja koje više nisu siromašne i njima troškovi rada rastu kao kategorija koja je smanjivala inflaciju, više ne postoji.

Cijeli prilog pogledajte OVDJE.