Mala zemlja za veliki odmor i - za svačiji džep

Od Dubrovnika su, prema listi portala FinancesOnline, skuplji samo Rim, Amsterdam i Ženeva. Novinari ovog portala za hrvatsku uzdanicu kažu da je to grad zamrznut u vremenu, ali i kako su cijene hotela visoke, u prosjeku 1.007 eura na noć za hotel s 3 zvjezdice 

Je li Hrvatska skupa ili jeftina destinacija? Na to će pitanje svatko naći svoj odgovor. Jer to je jedno od onih pitanja u turizmu oko kojeg nema konsenzusa, a čini se da ga nikad neće ni biti. Netko će reći, da skupa je. Cijene su išle gore posljednjih godina, povećani su troškovi, samim time poskupila je hrana. Hotelijeri, kampovi, a i iznajmljivači ulažu u objekte i samim time dižu cijene. Do koje mjere, odnosno prelaze li granicu? To će tržište ionako samo reći. Poznata kava na Stradunu od čije cijene se vrti u glavi, ili dubrovački restoran u kojem je porcija blitve 200-ak kuna, zasigurno su primjeri pretjerivanja koji se izvlače iz rukava kada se želi dokazati da je Hrvatska skupa.  

  Činjenica je da je Hrvatska nekad slovila za jeftinu destinaciju i takav je imidž imala među turistima, kao i da su se posljednjih godina cijene korigirale. Mnogi će reći kako se turiste »dere« jer se u ta dva ljetna mjeseca treba zaraditi za cijelu sezonu, kako se koristi prilika, a da se zauzvrat ne nudi puno. S druge strane, neka istraživanja, poput onog koje je proveo Institut za turizam Tomas 2010. govore kako su gosti prilično zadovoljni omjerom cijene i kvalitete, odnosno onoga što dobiju za svoj novac. Ima tu gostiju koji su spremni više platiti, ali uz uvjet da doista budu zadovoljni ponudom. Cijene su u Hrvatskoj još uvijek niže od cijena u nekim razvijenim zemljama – nažalost, prate standard hrvatskih građana, no zato smo turistima povoljniji. Opet, u rog tome da Hrvatska može biti povoljnija, odnosno da nije dovoljno konkurentna po pitanju cijena, idu i bagatelne cijene koje nude neke druge zemlje na Mediteranu. Grčka ove godine ima rast od 20 posto, što je rezultat toga da su prisiljeni izvući se iz krize i minusa u koje su upali proteklih godina pa goste privlače vrlo niskim cijenama. Za 500-ak eura može se ljetovati s uključenim avionskim prijevozom. Slična je priča i Turska gdje se hotelima daju subvencija da dovedu goste. Opet, taj tip odmora, u resortima u kojima je gost praktički »pod ključem«, nije ono što će svaki gost prihvatiti. 

   Za i protiv

  Argumenata za i protiv moglo bi se još redati. Izdvojili smo stoga neka od mišljenja i analiza drugih. Tako se, primjerice u Austriji već nekoliko godina unatrag govori kako se u Hrvatskoj za jedan euro može dobiti veća vrijednost nego u Austriji, ali i Italiji.

Što je skuplje doma, jeftinije je vani. Tako bi se moglo opisati ovogodišnju situaciju u Velikoj Britaniji u kojoj je zbog rasta ekonomije skočila britanska funta. Naime, Sunday Times je nedavno objavio kako britanski turisti mogu ove godine neopterećeno uživati na odmoru u inozemstvu jer im je zbog rasta vrijednosti funte u inozemstvu sve jeftinije. Tako su, uz ostalo, došli do podatka kako sladoled u Poreču ove godine stoji 1.33 funte, dok je lani koštao 1.83 funte. Donose i priču jedne turistice koja je večeru za dvoje, s predjelom i desertom u dobrom restoranu platila samo 30-ak funti. Potrošnju potiču i same britanske agencije ukazujući turistima kako s rastom funte mogu proći jeftinije pa tako, nakon što su proteklih godina ljetovali doma ili u inozemstvu pazili na svaku kunu, sada mogu potrošiti i više nego su planirali. Inače, funta je naglo porasla zbog porasta gospodarske aktivnosti, obnovljenog povjerenja u sposobnost britanske vlade da uspješno provede program rezanja deficita i očekivanja rasta kamata. Britanci se tako na putovanjima osjećaju kao kraljevi pa je tako Matt Fisher, 38-godišnji direktor iz Londona kazao kako se na odmoru osjećao kao da je bogat. Kaže, nevjerovatne su bile cijene benzina, za 2.500 kilometara vožnje potrošili su 200 funti benzina. Sve u svemu, prema pisanju ovog dnevnika, Britance je uhvatila prava euforija. Za nadati se da će i Hrvatska osjetiti bar mali dio nje.

  Zanimljivo je, međutim, istraživanje koje je ove godine napravilo talijansko Udruženje za zaštitu potrošača Federconsumatori. U njemu su uspoređivali cijene u najznačajnijim turističkim zemljama Mediterana. Istraživanjem su obuhvaćene Španjolska, Grčka, Hrvatska, Slovenija, Tunis, Turska i Egipat.

  U Mediteranu, koji je regija s jakom konkurencijom među destinacijama, sektor pokazuje veliku heterogenost i preraspodjelu turističkih tokova. Na odluku turista kamo će na odmor utječu i socijalni faktori te političke prilike u nekim zemljama, a jak je i utjecaj religije. Što se same Italije tiče, u 2012. i 2013. došlo je do kontrakcije potražnje za odmorima na odredištima u inozemstvu. Jaka ekonomska kriza dovela je do toga da se traže jeftinije strane destinacije poput Grčke, Španjolske i Portugala, naveli su u talijanskom Udruženju za zaštitu potrošača. Cilj istraživanja je bilo dobiti prosječnu cijenu jednog all-inclusive odmora u destinaciji preuzetu iz kataloga glavnih turoperatora, putničkih agencija i internetske rezervacije. Gledali su koliko stoji dvokrevetna soba s punim pansionom ili polupansionom za osam dana, odnosno sedam noćenja, za hotel ili resort i to u razdoblju aktualnog ferragosta. Uspoređeno je ukupno 194 destinacije, s time da je prosječna potrošnja ispala 1.065 eura. Talijani su tako došli do toga da je aranžman u prosjeku najskuplji u Grčkoj i iznosi 1.294 eura, u Španjolskoj će koštati 1.182 eura, u Egiptu 1.154 eura, Turskoj 1.062 eura, Tunisu 1.043 eura, a u Sloveniji i Hrvatskoj tek 653 eura?! 

   Laka dostupnost

  Govoreći o Hrvatskoj, tako su istaknuli da je i lani nastavljeno usporavanje talijanskih dolazaka u Hrvatsku i Sloveniju, unatoč konkurentnim cijenama koje ove dvije zemlje ubrajaju među najjeftinije. Napravili su i prosjek cijene aranžmana pa tako za Sloveniju navode cijenu od 704 eura, Istru 608 eura, Kvarner 637 eura te Dalmaciju 670 eura. Međutim, ističu kako u to nisu uračunati troškovi prijevoza, kao što je to slučaj s nekim drugim, avio destinacijama. Ova je regija blizu i lako dostupna autom, ukazuju, te kao takva zanimljiva onima koji ne preferiraju putovanja avionom.  

  Za Grčku, koja je ove godine rekorder u porastu turističkog prometa, Talijani su došli do podataka prema kojima na Rodosu hotel stoji 1.041 euro, na Kosu 1.004 eura, Kreti 1.049 eura, dok je prosjek cijena na Cikladima 1.326 eura. Konkretno, izračunali su da će sedam noćenja na Santoriniju u hotelu stajati 1.245 eura, na Mikonosu 1.430 eura, a Losu 1.165 eura.

  Što se tiče Španjolske, ističu kako je s 3,25 milijuna talijanskih turista u 2013. ovo četvrto tržište za turistički sektor Iberskog poluotoka. I to unatoč padu od 8 posto s talijanskog tržišta. Španjolska je za same Talijane, nakon Francuske i dalje druga najtraženija strana destinacija. Pa tako ovo udruženje navodi kako gosta odmor na Tenerifima u prosjeku košta 1.160 eura, na Costi del Sol 1.007 eura, dok se na Balearima govori o prosjeku od 1.227 eura. Pri tome su hoteli na Ibizi u prosjeku 1.178 eura, a primjerice Majorci 1.131 euro. U Egiptu se sličan aranžman u poznatom ljetovalištu nudi za 1.249 eura, Marsi Aalam 1.184 eura, Soma Bayu 1.327 eura, dok je najjeftinija Hurgada s cijenom od 889 eura. Turska je, pak, kažu Talijani postala vrlo tražena i povoljna destinacija zahvaljujući ulaganjima u smještaj posljednjih godina. Destinacije poput Bodruma na obalama Egejskog mora ili Antalyje na Mediteranu, postigle su pravi boom upravo zbog enormnih ulaganja u turističku infrastrukturu. Lani je ovu zemlju tako posjetilo 730.000 Talijana, a rast se očekuje i ove godine zahvaljujući dodatnim aviovezama. Odmor u Antalyji u prosjeku košta 1.062 eura, reći će u ovom udruženju u kojem su došli i do podatka kako u tuniskom Hammametu odmor u hotelu stoji 911 eura, a Djerbi 974 eura.    

Prag najjeftiniji

  Eto, ovi se podaci najvećeg talijanskog udruženja za zaštitu potrošača mogu ubrojiti u argumente da Hrvatska nije tako strašno skupa.

  S druge strane, nedavno je portal Financesonline.com objavio listu jeftinih, ali i ne tako jeftinih gradova u Aziji i Europi. Na toj se listi našao i Dubrovnik. Naime, novinari su zaključili kako se u Europi i Aziji, i to u poznatim gradovima, može jeftino ljetovati. Samo treba znati odabrati povoljno. Uspoređujući destinacije, koristili su podatke o trošku puta, zrakoplovnih taksi, hotelskih soba, taksija i cijena jela u ugostiteljskim objektima tijekom ljeta. Kažu, izračuni nisu toliko precizni, već se radi o procjenama koje se temelje na popularnim online izvorima poput Expedie i Numbeo.com-a. I to na temelju odmora u hotelu s tri zvjezdice – noćenje s doručkom. Kombinirajući brojne podatke na prvo mjesto ljetnih destinacija je iskočio Prag kao najjeftiniji. Za provesti ondje 10 dana tijekom ljetnih mjeseci bit će potrebno 2.734 dolara. Ovdje se na restorane i općenito prehranu troši 41 dolar na dan. Na drugom je mjestu Krakov, gdje su, pak, najjeftiniji hoteli. Pa se tako ondje može spavati i za nekih 38 dolara. I uživanje u hrani je ovdje jeftino – obrok s tri slijeda gosta će koštati 44 dolara. Ukazuju kako ovdje ne treba strahovati od taksija, odnosno njihovih cijena jer su najjeftiniji od svih u navedenim gradovima te prosječna vožnja stoji 9 dolara. Na trećem je mjestu Budimpešta u kojoj će se u deset dana potrošiti 2.800 dolara, na četvrtom Lisabon s 2.941 dolarom troška, a na petom Istanbul s 3.133 dolara troška. Zanimljivo, kažu kako se za 460 dolara može imati desetodnevne »orgije« po pitanju hrane i pića. Među prvih deset su i Barcelona, London, Pariz, Atena i Dublin.

  Dubrovnik se, pak, smjestio na 14. mjesto od njih ukupno, a prema ovoj listi, skuplji su Rim, Amsterdam i Ženeva. Novinari ovog portala za hrvatsku uzdanicu kažu kako je to grad zamrznut u vremenu, romantičan, povijesni te kako oduševljava. Ali i kako su cijene hotela visoke, u prosjeku 1.007 eura na noć za hotel s 3 zvjezdice. Taksiji su su malo skuplji, 18 eura po vožnji. No, iako se često u kontekstu skupoće govori o cijenama u dubrovačkim ugostiteljskim objektima, na ovom portalu kažu – tek 56 eura po danu, ali ne očekujte da će u to biti uključeno neko fino hrvatsko vino.

  Dakle, sve u svemu, tko ima novca imat će ga gdje potrošiti, a tko nema, može si dati malo truda i naći nešto povoljnije