RIJEKA Za uskrsne blagdane kvarnerski turistički djelatnici očekuju ostvarenje oko 30.000 turističkih noćenja, pokazuju podaci prikupljeni u Turističkoj zajednici Kvarnera i sustavu lokalnih TZ-a. Vrlo rani Uskrs tako će skomno otvoriti još jednu turističku predsezonu što se i očekivalo obzirom na rani termin blagdana. Tridesetak tisuća noćenja od 29. ožujka do 1. travnja znači da se očekuje oko 10.000 turista što je nešto manje nego lani za Uskrs kada je loše vrijeme jako pokvarilo najave. I lani je Uskrs padao rano, od 6. do 9. travnja, no najavljivalo se kako bi na Kvarner trebalo stići oko 17.000 turista te kako će se ostvariti preko 51.000 noćenja. Međutim, hladno vrijeme i kiša potopili su dobre najave te je ukupan broj turista i turističkih noćenja bio znatno manji od očekivanog. Stiglo je nešto više od 11.000 turista, a ostvareno oko 40.000 noćenja. Otvoreno je 78 objekata, od čega 69 hotela. Neki hotelijeri ipak ostaju zatvoreni, s obzirom da je lani za Uskrs radilo desetak hotela više nego ove godine. 

U Istri za blagdane očekuju oko 18.000 turista te oko 75.000 noćenja. Otvoreno će biti 35 velikih hotela, gotovo svi mali obiteljski hoteli, 16 kampova, kao i dio obiteljskog smještaja kako uz more, tako i u središnjoj Istri. 

Iako je još prerano govoriti o očekivanjima za 2013., predsezona bi mogla podbaciti zbog ranog Uskrsa što će se barem djelomično nadoknaditi rastom broja rezervacija za sezonu i posezonu, navodi se i u prvoj u novom nizu Sektorskih analiza Ekonomskog instituta Zagreb, posvećenoj turizmu. Ističe se da je, što se domaćih turista tiče, teško očekivati njihov povratak prije 2014. jer se očekuje pad BDP-a i osobne potrošnje i u 2013. godini. Za isto razdoblje, navodi se u analizi, Europska središnja banka predviđa pad BDP-a od 0,9 do 0,1 posto za zemlje članice eurozone. 

  – U skladu s time, ove je godine najvjerojatniji scenarij da će noćenja i potrošnja turista iz Europe ostati na prošlogodišnjim razinama te da bi se mogao ponoviti rast dolazaka gostiju iz Rusije i Kine ukoliko se nepovoljne prognoze oko uvođenja viznog režima ne ostvare. Te su zemlje ekonomskom krizom pogođene znatno slabije od naših tradicionalnih gostiju iz Europske unije, stoga je moguće da promjene u strukturi turista, koje opažamo na globalnoj razini ostave traga i na hrvatski turistički sektor, ističe se u analizi Ekonomskog instituta. 

  Nadalje se navodi kako »recesija koja prati hrvatsko gospodarstvo već pet godina zaredom uzima danak industrijskom sektoru, tržištu rada, trgovini i gotovo svim djelatnostima pa čak i nekim izvoznim granama.« 

  – Premda je pod pritiskom svjetske ekonomske krize 2009. i 2010. godine turizam posustao, već se 2011. vratio ostvarivši rast broja noćenja i prihoda. Nesretne okolnosti na sjeveru Afrike i kriza u Grčkoj doprinijele su izrazitom uspjehu prošlogodišnje sezone kada su rasli ne samo prihodi, dolasci i noćenja nego su konačno i turistička trgovačka društva, nakon niza gubitaka, ostvarila poslovnu dobit. S poboljšanjem indikatora profitabilnosti, u turizam sve više dolaze i toliko nužne investicije što potvrđuje rast inozemnih ulaganja u ovu djelatnost. Usprkos ostatku hrvatske privrede, turizam se pokazao otpornim i na domaću ekonomsku krizu jer su ovi rezultati ostvareni unatoč padu broja noćenja domaćih turista. Ipak, očekivanja sada već bivšeg ministra turizma Veljka Ostojića, prema kojima smo u 2012. dosegnuli prihode od sedam milijardi eura čine se nedostižnima te očekujemo da su isti iznosili 200-tinjak milijuna eura manje, navodi se u publikaciji. 

  – Jedan od značajnijih poteza započetih prošle godine, a koji bi trebao dovršiti novi ministar Darko Lorencin ove godine, jest prihvaćanje strategije turizma do 2020. godine. Naglasak strategije na podizanju je kvalitete usluga turističkog sektora, dovršetku privatizacije te novim ulaganjima. Već za ovu godinu najavljena je objava natječaja za privatizaciju Kupara u vrijednosti od 400 milijuna eura te početak privatizacije 13 velikih državnih tvrtki. Provođenje strategije trebalo bi Hrvatskoj osigurati rast prihoda od turizma, produljivanje sezone, rast zaposlenosti te razvoj turizma u kontinentalnoj Hrvatskoj, zaključuje se u Sektorskoj analizi Ekonomskog instituta.