Talijanske banke drže čak 48 posto bankarskog kapitala u Hrvatskoj, a 16 posto našeg izvoza ide u Italiju. Talijanski turisti donose gotovo desetinu turističkog prihoda
Pogoršavanje dužničke i bankarske krize u članicama eurozone pogodit će sve države srednje i jugoistočne Europe, slažu se ekonomski analitičari, a tako procjenjuje i Međunarodni monetarni fond. Posljedice te krize Hrvatska ne može izbjeći, jer je s članicama eurozone usko povezana gospodarski i financijski.
Glavni partner
Oko 60 posto vanjske trgovine Hrvatske usmjereno je na članice Europske unije, pri čemu je Italija Hrvatskoj već nekoliko godina glavni trgovinski partner. Iz Italiju, naša država lavovski dio svoje trgovine obavlja s Njemačkom, Bosnom i Hercegovinom i Austrijom. Ako dođe do eskalacije financijske krize u Italiji, do smanjenja javne potrošnje i štednje na svim razinama, to će joj automatski usporiti gospodarski rast. Zbog smanjenje potražnje u susjednoj zemlji, smanjit će se i potražnja za hrvatskim proizvodima, što bi moglo pogoditi naše izvoznike. Budu li imali manje novca, talijanskih turisti – koji donose gotovo 10 posto turističkih prihoda Hrvatske – prorijedit će putovanja u inozemstvo, pa i u našu zemlju.
Banke pod nadzorom
Na prelijevanje financijske krize iz Italije i eurozone, te na usporavanje gospodarskog rasta u našoj zemlji, izravno će utjecati i sve lošije stanje u bankarskom sektoru Italije i ostalih članica eurozone. Više od 90 posto bankarske imovine u Hrvatskoj pod nazorom je inozemnih banaka, a dvije talijanske banke kontroliraju čak 48 posto, odnosno polovinu te imovine. Najveća banka u Hrvatskoj – Zagrebačka banka – u vlasništvu je najveće talijanske banke Unicredit, a druga po veličini – Privrednu banku Zagreb – u rukama talijanske Intese San Paolo.
Stezanje slavina u talijanskim bankama najviše će pogoditi upravo države jugoistočne Europe te otežati njihovim vladama i poduzećima vraćanje kredita i uzimanje novih. Naime, talijanske banke godinama su rado posuđivale milijarde eura svojim kćerima u Hrvatskoj i ostalim zemljama, jer im se to jako isplatilo: kamate izvan Italije bile su osjetno veće nego kod kuće. Sada, kad su banke-majke u problemima, banke kćeri osjetit će sušu u slavinama svojih centrala, koje žele smanjiti rizike.
Da strane banke pritežu slavine prema Hrvatskoj, potvrđuje i najnovija odluka austrijske središnje banke koja je austrijskim poslovnim bankama naložila da njihove podružnice u zemljama srednje i jugoistočne Europe iduće godine ograniče iznos lokalnih kredita – na najviše 110 posto od prikupljenih lokalnih depozita.
Veće kamate
Analitičari kažu da nitko ne bi trebao strahovati od moguće propasti velikih talijanskih banaka. Primjerice, Unicredit je ove jeseni uvršten na popis od 28 »sistemskih banaka« u svijetu, koje će u svakom slučaju biti spašavane. One su toliko toliko važne za funkcioniranje gospodarskog i financijskog života u Europi i svijetu, da im međunarodne institucije neće dopustiti propast.
Intesa San Paolo nije na tom popisu najvažnijih banaka, jer je znatno manja od Unicredita, ali ta se banka se već prije ljeta pobrinula kako bi se bolje osigurala. Uzela je kredit od pet milijardi eura da bi povećala adekvatnost svoga kapitala, u trenutku kad su kamate bile niže nego danas. Intesa se pritom bolje snašla od Unicredita, koji je također najavio uzimanje zajma od 7,5 milijarda eura za povećanje svog kapitala. Međutim, Unicredit će se morati zadužiti po kamatama koje su danas dvostruko veće nego prije ljeta.
Predsjednici uprava Zagrebačke i Privredne banke, Franjo Luković i Božo Prka, ovih su dana naglasili kako nema bojazni da će njihove banke-majke iz Italije isisavati novac iz hrvatskih kćeri. Hrvatske su banke jako male u odnosu na talijanske, pa im ne mogu puno pomoći, a osim toga, talijanske banke, rekao je Franjo Luković, već imaju na raspolaganju novac iz europskih fondova. No, nitko ne poriče bojazni da će hrvatske banke u stranim rukama iduće godine imati na raspolaganju manje novca nego prije. Stoga će kredita vjerojatno biti manje, a kamate veće.
