ZAGREB – Brod-terminal, LNG Hrvatska, danas bi trebao napustiti Remontno brodogradilište »Viktor Lenac«, u kojemu su izvedeni završni radovi i testiranja na plovilu te otploviti prema Saguntu u Španjolskoj, blizu Valencije, gdje će ukrcati količinu ukapljenog prirodnog plina potrebnu za probni rad terminala.

U Omišalj će se, prema riječima direktora LNG Hrvatske, Hrvoja Krhena, vratiti 1. prosinca, nakon čega započinje probni rad terminala. Komercijalni rad LNG terminala i prve isporuke plina na tržištu započinju 1. siječnja iduće godine, a već u prvom tjednu nove godine predviđen je i dolazak prvog LNG tankera u Omišalj i prekrcaj ukapljenog plina na LNG Croatia. Početak rada terminala za ukapljeni prirodni plin bio je tema razgovora ministara Hrvatske i Mađarske u Budimpešti.

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić susreo se s mađarskim kolegom, ministrom vanjskih poslova i trgovine Mađarske Péterom Szijjártom, objavljeno je iz Ćorićevog ministarstva. Dvojica ministara su, prema objavi, razgovarala o energetskoj suradnji dviju država, osobito u kontekstu skorog početka rada LNG terminala na otoku Krku.

Energetska neovisnost

– Ministar Ćorić izvijestio je ministra Szijjárta o planiranom početku rada LNG terminala 1. siječnja iduće godine, nakon uspjeha u punom zakupu kapaciteta terminala u nadolazećem periodu, u čemu su sudjelovale i mađarske kompanije.

Dvojica ministara složila su se da je početak rada LNG terminala bitan iskorak prema osiguranju dodatnih nabavnih pravaca plina za obje države te prema njihovoj energetskoj neovisnosti. Rad LNG terminala doprinos je i energetskoj neovisnosti Europske unije u cjelini, čemu u prilog govori i činjenica da je Europska komisija za njegovu realizaciju Hrvatskoj dodijelila bespovratna sredstva od 101,4 milijuna eura, stoji u priopćenju, u kojemu se navodi i kako se ministar Ćorić u Budimpešti, u pratnji predstavnika Lazarda, Vladinog financijskog savjetnika, susreo i s glavnim izvršnim direktorom MOL Grupe Józsefom Molnárom. S njime je ministar Ćorić razgovarao o okviru mogućeg otkupa dionica koje MOL drži u Ini, a u nastavku razgovora održanih u lipnju u Zagrebu i slijedom završetka procesa dubinskog pregleda.

Inače, najveći dio kapaciteta LNG terminala na Krku zakupile su tvrtke MFGK Croatia, MET Croatia Energy trade i PowerGlobe Qatar. MFGK u vlasništvu je mađarkog MVM-a, a MET je dio grupe koja danas ima formalno sjedište u Švicarskoj, ali svoje početke vuče iz Mađarske, gdje su je osnovali bivši MOL-ovi menadžeri pa je prilično jasno da upravo Mađari vode glavnu riječ kada se radi o zakupu LNG terminala na Krku. Utoliko je jasnije kada se zna da je iz MFGK-ovog zakupa Mađarska već rezervirala 250 milijuna kubičnih metara prirodnog plina, od energetskog giganta Shella, što je prvi put da je ta zemlja sklopila ugovor o ospkrbi plinom s bilo kojim drugim dobavljačem osim ruskog Gazproma.

Rasprodan kapacitet

Vijest o tome je prije dva i pol mjeseca objavio upravo Szijjarto. Preko Mađarske će MFGK, a vjerojatno i MET, plasirati plin iz hrvatskog LNG terminala u okolne zemlje, budući da su Mađari već izgradili potrebne interkonekcije.

U prve tri godine rada terminala, takozvane plinske godine, rasprodano je 100 posto kapaciteta terminala, a od sezone 2023./24. do 2026./27., nešto više od dvije milijarde kubičnih metara od ukupnog kapaciteta proizvodnje 2,6 milijardi kubičnih metara prirodnog plina godišnje. Do 2030. godine zakupljeno je nešto više od 1,1 milijarde kubičnih metara kapaciteta, što je ujedno, prema procjenama tvrtke LNG Hrvatska, minimum zakupa potreban da terminal posluje pozitivno. Time se, prema riječima vodstva LNG Hrvatske, eliminira i potreba za aktivacijom takozvane SOS naknade za sigurnost opskrbe plinom, a koju bi, u slučaju manjeg zakupa, morali plaćati svi potrošači prirodnog plina u Hrvatskoj, kroz mjesečne račune za plin.

Ukupna vrijednost terminala 233 milijuna eura, a plinovoda Omišalj – Zlobin 430 milijuna kuna

FSRU (ploveća jedinica za skladištenje i uplinjavanje ukapljenog prirodnog plina), brod »LNG Croatia« nekadašnji je LNG tanker »Golar Viking«, izgrađen 2005. godine, skladišnog kapaciteta 140.205 kubičnih metara ukapljenog prirodnog plina. Tvrtka LNG Hrvatska brod je kupila na natječaju na kojemu je kao najbolja ponuda ocijenjena ona brodarske kompanije Golar, s cijenom od 159,6 milijuna eura za konverziju postojećeg LNG tankera u FRSU brod, odnosno plutajući LNG terminal.

Posao konverzije povjeren je kineskoj kompaniji China State Shipbuilding Corporation (CSSC), odnosno Huaron-Dadong brodogradilištu u blizini Šangaja. Kapacitet uplinjavanja ukapljenog prirodnog plina na »LNG Croatia« je 2,6 milijardi kubičnih metara godišnje. Ukupna vrijednost projekta izgradnje LNG terminala na Krku, zajedno s kopnenim instalacijama i zgradama, je 233 milijuna eura, od čega je nešto više od 101 milijun eura osiguran iz bespovratnih sredstava Instrumenta za povezivanje Europe (CEF).

Paralelno s izgradnjom terminala završavaju se i radovi na izgradnji 430 milijuna kuna vrijednog otpremnog plinovoda Omišalj – Zlobin, čiji je investitor Plinacro.