A što dalje?

"Kraljevici ipak ostaju navozi i 200 radnika? Vlada počela razgovore s kupcima "3. maja"

Jagoda Marić

Europska pravila nalažu da se ne može provoditi stečaj s preustrojem, odnosno ne može se nakon njega prodati trgovačko društvo nego se prodaje imovina a onima koji će je kupiti ne može se nalagati da nastave djelatnost. No, mogu to učiniti. Ako žele



Stečaj u Brodogradilištu Kraljevica ne mora značiti prestanak proizvodnje brodova, ne propisuju to čak ni europska pravila predviđena za takve slučajeve. Ono što se od Hrvatske traži u tom slučaju je da stečaj bude transparentan i da ne bude ničim uvjetovan. Dakle, ne može se provoditi stečaj s preustrojem, odnosno ne može biti cilj da se nakon njegova provođenja proda trgovačko društvo »Kraljevica«, nego se prodaje imovina društva. U stečaju nije moguće onima koji će kupiti tu imovinu uvjetovati da nastave djelatnost brodogradnje niti da zadrže postojeći ili bilo koji određeni broj radnika. No, kupce koji će kroz stečaj doći do imovine »Kraljevice« europska pravila o provođenju stečaja ne priječe da se nastave baviti brodogradnjom. 


   Zanimljiva lokacija


Kako doznajemo, interesa za kupnju, ali i nastavak posla u »Kraljevici« ima. Kroz stečaj bi se, napominju naši visoki izvori, moglo dogoditi da dio imovine kupi netko zainteresiran za nastavak remonta brodova. Kao prvo rješenje nameće se tvrtka »Viktor Lenac« kojoj je osnovna djelatnost remont brodova, a i sama je prošla stečaj nakon kojeg je nastavila pozitivno poslovati. Nije isključeno da se u »Kraljevici« u jednom dijelu jave i kupci koji bi nastavili proizvodnju brodova, ali vjerojatno bi bila riječ o manjim brodovima od onih koji se sada proizvode u tom škveru. Zainteresiranih tvrtki za takav rasplet, tvrde i politički i poslovni krugovi – ima. 


    Za to kako će se provesti stečaj u »Kraljevici« već se, kako doznajemo zanimala i Europska unija, a iz diplomatskih izvora stiže potvrda da će to dijelom biti test i za to koliko se ozbiljno Vlada misli držati pravila u ostalim brodogradilištima za koje se odluke tek trebaju donositi. 




    – Ne postoji nikakva prepreka da se u »Kraljevici« nastave proizvoditi brodovi, ako onaj tko kupi imovinu te tvrtke u stečaju procijeni da mu je to ekonomski isplativo i ako je tu računicu napravio bez oslonca na državne potpore. Isto je i s remontom brodova, kaže naš izvor iz diplomatskih krugova. 


   Prepušteni sami sebi


Ukoliko se zanimanje investitora, koje je razumljivo zbog dobre lokacije, za imovinu »Kraljevice« pretvori u kupnju kroz stečaj i ako na tim lokacijama uspiju dobiti državnu koncesiju nastavak poslovanja mogao bi značiti i obnovu do dvjestotinjak radnih mjesta. Procjena je da bi i u tom optimističnom scenariju bilo ugašeno i do 250 radnih mjesta, najviše u administraciji. 


    Sa vrha je radnicima »Kraljevice« samo objavljena gola vijest da idu u stečaj i onda su prepušteni sami sebi, bez odgovora. Resorni ministar Radimir Čačić, kako doznajemo, otišao je na službeni put, pa će sastanak s brodograditeljima morati pričekati. 


Objasniti u Bruxellesu


Predstavnici hrvatske Vlade sljedeći će tjedan u Bruxellesu Europskoj komisiji nastojati objasniti da imaju plan za brodogradilište »3. maj« i Brodotrogir nakon što su odbili ponude Jadranskih ulaganja Danka Končara za kupnju ta dva škvera. Vlada je već, kako doznajemo dobila i pismeni upit Europske komisije oko trenutne situacije u ta dva brodogradilišta, obzirom da je i sama Komisija prihvatila Končareve planove za restrukturiranje 3. maja i Brodotrogira. Provođenje tih planova restrukturiranja koje bi trebalo trajati četiri godine je i pod monitoringom Europske unije, a Hrvatska bi do ulaska u Uniju 2. srpnja sljedeće godine trebala imati potpisane ugovore o privatizaciji brodogradilišta. 


    U Komisiji kako doznajemo žele čuti što znači Vladin zaključak kojim je zadužila Ministarstvo gospodarstva da u roku od 90 dana predloži novo rješenje za privatizaciju i restrukturiranje »3. maja« i Brodotrogira i to prema obvezama koje je Hrvatska prihvatila Ugovorom o pristupanju Uniji, ali i uvjetima iz natječaja u drugom krugu privatizacije. U europskoj su administraciji, pojašnjavaju naši izvori, posebice uznemireni mogućim raspletom u kojem bi država odustala od privatizacije i zadržala u svome vlasništvu ta dva škvera. 


Financijski ulagači


Međutim, u Banskim dvorima podsjećaju da Vladin zaključak prije svega predviđa da Ministarstvo gospodarstva »u roku od 90 dana predloži novo rješenje za privatizaciju i restrukturiranje 3. maja i Brodotrogira« , te upozoravaju da Vladin plan nije zadržati u državnom vlasništvu ta dva škvera nego pronaći investitora koji će doista biti u stanju provesti dogovorene programe restrukturiranja. 


Prihvaćeni planovi restruktuririranja, napominju naši izvori morat će se provesti, moguće su njihove promjene. Rok od 90 dana ne znači odustajanje od privatizacije nego, je to razdoblje nakon kojeg će Vlada imati jasan dogovor s budućim investitorima. 


 Dotada u »3. maju« i Brodotrogiru ne mogu stajati, kažu naši sugovornici, i ništa ne mijenjati nego već mogu započeti restrukturiranje. U »3. maju« to bi, stizale su već ranije poruke iz Vlade, između ostaloga trebalo značiti i odvajanje tvrtki koje ne čine osnovnu djelatnost. Nakon toga plan je i to najkasnije u roku od 90 dana dogovoriti da »3. maj« preuzmu, po svemu sudeći, financijski ulagači koji će do kraja provesti restrukturiranje prema programu kojeg je prihvatila i Europska komisija. Isto će se dogoditi i s Brodotrogirom. 


Splitu najteže 


Činjenice da je Vlada unatoč protivljenju tamošnjih sindikata odlučila Brodosplit, škver koji ima najviše problema u poslovanju, prodati DIV-u i da je »Kraljevicu« poslala u stečaj, trebala bi uvjeriti Europsku komisiju da neće odustati ni od restrukturiranja preostala dva brodogradilišta i da će se i u njima provesti najavljeni programi. Poruka je to i »3. maju« i Brodotrogiru da je alternativa privatizaciji stečaj. 


   Rok od 90 dana sugerira da su Banski dvori, a tako tvrde i naši izvori, već započeli razgovore s onima koji bi trebali uskočiti umjesto Končara. Ti ulagači prihvatit će spomenute planove restrukturiranja, morat će s Komisijom utanačiti njihovo provođenje u odnosu na nove poslovne okolnosti u »3. maju« i Brodotrogiru, koje su se promijenile u odnosu na vrijeme kad su programi prihvaćeni. U sve to Vlada sljedeći tjedan još samo mora uvjeriti predstavnike Europske komisije i možda tu treba tražiti razloge zbog kojih su tajnoviti oko imena novih investitora za »3. maj« i Brodotrogir.