RIJEKA – Ovog tjedna na snagu stupaju nove preporuke i mjere za organizaciju skupova prema kojima će se u zatvorenim prostorima omogućiti okupljanje do 100 posjetitelja, a u vanjskim prostorima do 300 posjetitelja. U njihovom kreiranju, u suradnji s ostalim strukovnim udruženjima, aktivno je sudjelovalo i Udruženje hotelijera, kao i komorska Zajednica poslovnog turizma Hrvatske gospodarske komore (HGK). U Zajednici poslovnog turizma pozdravili su odluku.

– Raduje nas da su uvaženi naši apeli jer ovo popuštanje mjera znači da se kongresna industrija, kao bitan segment našeg turizma i gospodarstva, vraća u život, istaknula je Jasmina Bilać, predsjednica Zajednice poslovnog turizma HGK. Isto tako, nakon najave o popuštanju mjera, Josipa Jutt Ferlan, predsjednica Udruženja hotelijera HGK i direktorica Zagreb City Hotelsa, najavila je da će za agencije i organizatore događanja koji su članovi Hrvatske udruge profesionalaca kongresnog turizma (HUPKT) i Zajednice poslovnog turizma HGK upriličiti prvi post-korona MIM (Meeting Industry Meeting) edukativnog karaktera.

Strani predavači

– Riječ je o edukativnom druženju tijekom kojeg ćemo na konkretnim primjerima pokazati kako organizirati hotelsko poslovanje u skladu s propisanim mjerama HZJZ-a, pojasnila je Jutt Ferlan, dodavši kako će se skup održati u Hilton Garden Inn hotelu koji je dio Zagreb City Hotels grupacije. MIM je zakazan za četvrtak, 28. svibnja, u 15 sati, a za članove Zajednice poslovnog turizma HGK i HUKPT izvan Zagreba koji žele prisustvovati druženju, domaćini su ponudili i besplatan smještaj u njihovim hotelima i apeliraju da se gosti pridržavaju propisanih mjera o udaljenosti i dezinfekciji ruku.

Govoreći, pak, o tome koliko je kongresni turizam ustvari pao zbog korona krize, Ranko Filipović, predsjednik Hrvatske udruge profesionalaca kongresnog turizma (HUPKT) koja broji preko 200 članova, kazao je kako je situacija za sve osim odmorišnog turizma jako teška, a eventualno će se nešto odraditi na jesen.

– Što opet ovisi o epidemiološkoj situaciji. Što se tiče domaćih skupova koji bi se mogli ujesen organizirati, oni pak ovise i o stranim predavačima, odnosno njihovoj mogućnosti dolaska, letovima i slično. A međunarodne skupove će biti jako teško uopće organizirati ujesen, tako da se trenutno sva takva događanja u pravilu prebacuju u 2021. Ako budu jesen i zima bez pogoršanja epidemiološke situacije, tada oporavak očekujemo u proljeće iduće godine, a do tada je riječ o preživljavanju. Stoga se nadamo da će Vlada imati razumijevanja te da će mjere, za one koji su u ovakvoj situaciji, ipak produljiti, kazao je Filipović te dodao kako je korona stigla upravo nakon nekoliko godina većeg zamaha kongresnog turizma u Hrvatskoj. Kriza je, što se tiče ovog segmeta, najviše pogodila same agencije specijalizirane za organizaciju ovakvih događanja, dok je hotelijerima ovo ipak tek dio ukupnih aktivnosti pa će dio ukupnih prihoda tijekom ljeta, vjeruju svi, vratiti od odmorišnog turizma. Koliko ima tih malih agencija, kao i kongresnih gostiju, za sada se točno ne zna.

Statistika se ne vodi

– Hrvatska država odbija voditi statistiku, kazao je predsjednik HUPKT-a, pojasnivši kako se već barem četiri godine vode pregovori između Hrvatske turističke zajednice i Hrvatskog zavoda za statistiku oko posebnog praćenja ovog segmenta. Međutim, unatoč nastojanjima od strane HTZ-a da se posebno evidentira ovaj kongresni dio, za sada konkretnijih podataka nema. Stoga se sada pokušava nadopuniti sustav HTZ-a e-visitorom kako bi se preko njega moglo dobiti bolji uvid u broj gostiju koje Hrvatskoj godišnje donese kongresni turizam.

Govoreći, pak, o napretku Hrvatske kao kongresne destinacije, a što prepoznaju i međunarodne asocijacije, Filipović je kazao kako je on temeljen prije svega na privatnoj inicijativi agencija i organizatora, isto tako mnogo je hotela obnovljeno, napravljenje su nove konferencijske dvorane te su poboljšani infrastrukturni temelji, a puno se radi i na edukaciji. Naime, HUPKT radi na certificiranju za kongresni turizam te je dosad kroz četiri generacije certificirano 116 profesionalaca za kongresni turizam. Hrvatska tako ima, kaže on, dosta dobar miks poslovnih događanja, od malih korporativnih skupova, do velikih međunarodnih kongresa.

– S time da bi još više trebalo uključiti institucije u promociji, na način da se Hrvatsku promovira, ne samo kao odmorišnu destinaciju, nego da se puno snažnije naglasak stavi na poslovni turizam koji se može razvijati cijelu godinu i koji može pokriti cijelu Hrvatsku. Zagreb ima popriličan broj takvih događanja, međutim gotovo cijela kontinentalna Hrvatska nudi jako puno prostora za njihovu organizaciju, a jasno, na obali se radi o segmentu koji puni kapacitete izvan glavne sezone, kaže Filipović, dodajući kako tu nema segmentacije po tržištima, nego po proizvodu, odnosno je li konferencija namijenjena jednom tipu ljudi, poput medicinara, radi li ga kompanija… A gosti dolaze iz cijelog svijeta. S time da je u najvećem broju slučajeva vrlo bitna i neka lokalna poveznica.

Ugled na kocki

Isto tako, s HTZ-om je pokrenut i projekt hrvatskih poslovnih ambasadora da se prepoznaju pojedinci koji mogu u svojoj branši predstaviti Hrvatsku, a onda je Udruženje tu da se inicijativa i logistički odradi.

Na pitanje je li internet budućnost kongresnog turizma, s obzirom na to da se u vrijeme korona krize pokazuje da se skupovi organiziraju i online, kazao je kako će ti takozvani hibridni ili virtualni sastanci dobiti malo više značaja, no nikad neće u potpunosti zamijeniti klasične kongrese.

– Ovdje je uključeno jako puno usluga i iznimno je bitno s kim radite, tko će vam odraditi kongres jer tu stavljate na kocku i svoj ugled i ugled klijenta ili gosta kojeg dovodite. Morate doći u destinaciju, prethodno vidjeti i provjeriti s onim tko vam organizira kongres sve detalje, nekad se ide i u više tih inspekcijskih posjeta i provjerava se svaka sitnica. Netko tko je predsjednik nekog europskog ili svjetskog udruženja, ili direktor neke velike tvrtke, stavlja u konačnici i svoj ugled na kocku. I stoga se ne možete osloniti samo na ponudu koju će dobiti iz hotela mailom, već sve mora provjeriti uživo, zaključio je naš sugovornik. Inače, Udruga je pokrenula prvu hrvatsku burzu kongresnog turizma MEETEX, prije dvije godine.

Hrvatska na 34. mjestu po održanim skupovima u svijetu

Prema godišnjoj statistici Međunarodne udruge za kongrese i stručne skupove (International Congress and Convention Association – ICCA), Hrvatska je u 2019. godini zabilježila rast u broju održanih međunarodnih skupova asocijacija. Naime, nakon što je u Hrvatskoj u 2018. godini održano 114 skupova, tijekom 2019. godine održana su 123, čime je Hrvatska na ICCA-inoj ljestvici zauzela 34. mjesto u ukupno održanim skupovima u svijetu. Riječ je o napretku od četiri mjesta na prestižnoj ljestvici, što je dosad najviša pozicija koju je zauzela Hrvatska, čime je ujedno potvrđen i status naše zemlje kao vodeće kongresne destinacije u regiji.

Od ostalih hrvatskih gradova na ljestvici su se našli Split, Opatija i Dubrovnik. Split bilježi skok za 81. mjesto pa tako s 15 održanih skupova dijeli 191. mjesto sa Sarajevom, dok se Dubrovnik s 33 održana skupa smjestio na 88. mjesto, a Opatija na 424. mjesto s 5 skupova. Što se tiče susjednih zemalja, Slovenija je u ovogodišnjoj statistici zabilježila pad s 41. na 44. mjesto, dok se Srbija popela na ljestvici za 3 mjesta i zauzela 50. poziciju s 58 održanih skupova. Na ljestvici kongresnih zemalja, Sjedinjene Američke Države su već više od dva desetljeća na prvom mjestu pa tako i u 2019. godini tijekom koje su održana 934 skupa. Njemačka je na drugom mjestu, a zatim slijede Francuska, Španjolska i Velika Britanija. Od gradova u 2019. godini vodeći je Pariz, a zatim slijede Lisabon i Berlin.