Iako čine više od polovine, točnije 57 posto zaposlenih u svjetskom turizmu, žene su u prosjeku za 10 do 15 posto manje plaćene nego muškarci na istim radnim mjestima. Žene su većina zaposlenih i u hotelijerstvu Hrvatske, ali najveće hotelske kuće u Hrvatskoj imaju samo 37 posto žena u upravama.

Unatoč tome, žene igraju ključnu ulogu u odabiru destinacija za obiteljski odmor. Istaknuto je to na prvoj Konferenciji za žene u turizmu koju je u Opatiji organizirala organizacija Women in Adria. Kongresu je prisustvovala i hrvatska ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac koja je tom prilikom istaknula kako sve okupljene turističke stručnjakinje dokazuju da hrvatski turizam ima izvrsne rezultate upravo stoga što u njemu rade sjajne, sposobne žene.

Uvjeti rada

Središnji dio konferencije upravo je obuhvatio panel raspravu o gorućim izazovima hrvatskog turizma – ljudima i održivosti o čemu su govorile predsjednica Uprave Zagreb City hotela Josipa Jutt Ferlan, te direktorica agencije za posredovanje i ustupanje radnika »Job hunter« Manuela Vukelić, direktorica ljudskih potencijala u Aminessu Marina Jurić, te direktorica Sektora za sustav TZ-a i razvoja proizvoda u Hrvatskoj turističkoj zajednici (HTZ) Slavija Jačan Obratov.

Kao jedan od ključnih izazova s kojim se trenutno turistički sektor suočava jest pitanje kadrova. Tako je Marina Jurić, na primjeru kompanije Aminess, kazala kako u špici sezone u prosjeku 20-ak posto djelatnika čine oni iz zemalja regije, a nekih 4 posto iz dalekih zemalja i to Indije, Nepala i Filipina.

Govoreći o iskustvima s dovođenjem radnika iz drugih zemalja je, pak, Manuela Vukelić, ukazala kako rade s velikim hotelima, ali i malim poslovnim subjektima u turizmu koji također traže radnu snagu. Istaknula je zanimljiv podatak kako je danas situacija takva da strani radnik bira poslodavca, odnosno da svaki dobije u prosjeku tri do pet ponuda potencijalnih poslodavaca.

– Što se tiče samih djelatnika, na prvom im je mjestu pitanje plaće, dok je drugi najvažniji kriterij smještaj. Naime, na tržištu neki poslodavci u namjeri da samo privuku radnika, znaju reći kako nude dobar smještaj, međutim, ispostavi se da nije tako i strani radnici nerijetko zbog toga, a ne primarno zbog plaće, mijenjaju poslodavca. Ti ljudi ovamo dolaze raditi, ali i živjeti. Treći najbitniji faktor im je integracija u društvo i radnu okolinu, kazala je direktorica »Job huntera«.

Inače, radnici iz dalekih zemalja u svojoj zemlji imaju plaće od 200 do maksimalno 400 eura. Velik dio njih najprije sreću potraži na Bliskom istoku, točnije u Dubaiju, i to za nekakav prosjek plaće od 400 eura, međutim, kako je rečeno na kongresu, tu se nerijetko susreću s neljudskim uvjetima rada.

Cjelogodišnji sezonci

– Strani se radnici u Hrvatskoj jako dobro osjećaju. Ovdje dobiju plaću od 800 do 1.000 ili više eura, i ukoliko imaju pristojan smještaj i dobar odnos s radnom okolinom, žele ovdje i ostati raditi dulje i to je kombinacija kako zadržati dobrog radnika, kazala je Vukelić.

Na pitanje što sa stranim sezoncima nakon sezone, kazala je kako im nakon 6 do 8 mjeseci rada u turizmu preko zime pokušaju naći posao na kontinentu, u pravilu u Zagrebu gdje se uvijek traži radna snaga za poslove kao što su čišćenje, dostava i slično, pa tako uspijevaju raditi kroz čitavu godinu.

Josipa Jutt Ferlan, direktorica tvrtke koja upravlja s tri Hilton hotela u Zagrebu, Hiltonom u Opatiji koji uskoro kreće s radom te budućim Hiltonom na Ugljanu, pojasnila je kako je na zadržavanju kvalitetnog kadra u njihovim objektima vrlo važno cjelogodišnje poslovanje.

– Međutim, izuzetno je teško svima koji rade sezonski, pogotovo ako je sezona izuzetno kratka, zadržati dobrog radnika. Po meni je isto tako jedan od ključnih izazova i to kako pridobiti buduću radnu snagu, odnosno kako mlade motivirati za rad u turizmu i tu se sektor mora još više angažirati, poručila je Jutt Ferlan.

Brnjac: Moramo sačuvati život u starim jezgrama

Ministrica turizma Nikolina Brnjac osvrnula se i na aktualnu reformu turizma u okviru koje početkom godine predstoji stupanje na snagu Zakona o turizma.

– Moramo sačuvati stare gradske jezgre od izumiranja, moramo znati kako upravljati turističkim tijekovima, ukazala je, uz ostalo, Brnjac, istaknuvši kako će jedinice lokalne samouprave s novim zakonom biti više uključene u upravljanje destinacijama, a za što će kroz zakonsku reformu dobiti i potrebne alate.

– Bit cijele reforme je da imamo konkurentan turizam, a kako bismo to postigli, moramo osigurati njegovu održivost i kvalitetu, istaknula je resorna ministrica.