Danko Končar neće do 1. rujna, kako se najavljivalo, potpisati ugovor o kupnji riječkog brodogradilišta, »Kraljevice« i Brodotrogira, jer te ugovore i uvjete pod kojima bi se provodili još nitko nije ni vidio
RIJEKA Godišnji odmori su prošli, a da niti jedan kronični problem hrvatskih brodogradilišta nije riješen. Jadranska ulaganja Danka Končara neće do kraja kolovoza, kao što je bio predviđen rok, potpisati ugovore o kupnji triju brodogradilišta – riječkog »3. maja«, »Kraljevice« i Brodotrogira, jer te ugovore nitko nije ni vidio, kao i odredbe i uvjete pod kojima bi se provodili, a upitno je uopće u kojoj je fazi priprema tih ugovora za koje je zadužena Agencija za upravljanje državnom imovinom.
Umjesto toga Hrvatska bi već 5. rujna Europskoj komisiji trebala proslijediti tzv. nulti izvještaj o dosad provedenim mjerama u restrukturiranju hrvatskih brodogradilišta među kojima se navodno sasvim konkretno predviđa i objedinjavanje pojedinih odjela »Kraljevice«, »3. maja« i Brodotrogira, kao što je nabava, projektiranje, pa i dijelovi proizvodnje, što bi neumitno značilo da postoji i sasvim konkretan plan smanjenja broja zaposlenih od čega strahuju radnici i sindikati.
Master plan
Riječ je o tzv. master planu objedinjavanja hrvatskih brodogradilišta, koji se sastavlja za Europsku komisiju, te čiji su sastavni dio mjere racionalizacije poslovanja predložene od strane direktora brodogradilišta, ali i ispunjavanja svih uvjeta pod kojima bi Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja trebala odobriti programe restrukturiranja, a time i dati dozvolu za ugovaranje novih brodova, što je prvi uvjet za izlaz iz prijeteće omče nedostatka posla, koju dijele svi jadranski navozi.
Predsjednik Odbora hrvatske brodogradnje Sindikata metalaca Juraj Šoljić naglašava da ovog tjedna ističe rok dat hrvatskoj Vladi s nizom zahtjeva među kojima je i stav da sindikati moraju biti upoznati sa sadržajem najvažnijih dokumenata, kao što su revidirani programi restrukturiranja, te moraju biti aktivni sudionici procesa privatizacije, što znači i izrade kupoprodajnih ugovora, odnosno uvjeta kupnje i preuzimanja brodogradilišta.
– Mi tražimo samo ono što nam je Vlada i obećala. Ako se ne odazovu i ne bude organiziran sastanak o našim zahtjevima pokrenut ćemo prve korake u sindikalnim akcijama. Imamo predstavnike u 13 hrvatskih brodogradilišta i smatramo da nas Vlada ne može ignorirati, kazao je Šoljić, dodajući kako su preko kolega u Europskoj federaciji metalaca iz Bruxellesa obaviješteni o tome da do 5. rujna Hrvatska mora predati tzv. nulti izvještaj, koji je samo dio utvrđenih obveza hrvatske Vlade po kojima je obveza svakih šest mjeseci, a po zahtjevu EK i češće, izvještavati EK o provedbi restrukturiranja i privatizacije hrvatske brodogradnje, što je uvjet utvrđen u pristupnim pregovorima.
Nema strategije
Pojednostavljeno rečeno kontinuirani i strogi monitoring Europe nad hrvatskom brodogradnjom se nastavlja, dok u isto vrijeme kronični problemi brodogradilišta ostaju neriješeni. Prije svega je riječ o manjku posla, zabrani pregovaranja i sklapanja ugovora, koja je još uvijek na snazi i u »3. maju«, gdje je to još uvijek jedan od najvećih problema.
Nažalost, u državnoj politici za brodogradnju ne vidi se ozbiljnost, strategija, ni jasna ideja o tome kako dalje, odnosno kako sačuvati zaposlenost i radna mjesta i istovremeno raditi po pravilima Europske unije.
