Susret stručnjaka

Koliko je sigurna dobava plina u Hrvatsku? Dolaskom zime cijene će eksplodirati, grijanje mnogima može postati upitno

Marinko Glavan

Foto Vedran Karuza

Foto Vedran Karuza

U Opatiji su se okupili stručnjaci za plin, iznijeli su svoje prognoze i procjene stanja na tržištu te projekcije kretanja cijena.



Hrvatska je u boljoj poziciji od većine zemalja u Europi po pitanju sigurnosti dobave plina, u prvom redu zbog vlastite proizvodnje i LNG termnala na Krku, ali se procjenjuje da bi iduće jeseni, zbog neizvjesnosti dobave iz Rusije, uslijed rata u Ukrajini, cijene plina mogle dodatno značajno porasti u odnosu na sadašnje.


Bude li rasla potražnja u Aziji i padao izvoz iz SAD-a radi zaštite tamošnjeg tržišta od poskupljenja, upitne bi mogle biti i dostupne količine ukapljenog prirodnog plina (LNG) na svjetskom tržištu.


Širi se kapacitet krčkog LNG-a


To su teze i zaključci izneseni prvog dana održavanja Međunarodnog znanstveno-stručnog susreta stručnjaka za plin u Opatiji, u organizaciji Hrvatske stručne udruge za plin.





Susret je službeno otvorio državni tajnik Ivo Milatić, državni tajnik u ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja koji je kazao kako je plin energent bez kojeg se još dugo neće moći, pri čemu igra i važnu ulogu u energetskoj tranziciji, zbog čega je sigurnost opskrbe plinom od presudne važnosti.


– Po pitanju tržišta plina ova je vlada učinila puno toga, od deregulacije, do mjera za ublažavanje poskupljenja, zbog kojih je plin u Hrvatskoj od 1. travnja poskupio svega 17 posto, dok je u nekim europskim državama, poput Rumunjske, poskupio 380 posto.


Što se tiče infrastrukture, koju i dalje gradimo, dokazalo se da je bila mudra odluka vlade o gradnji LNG terminala, koji je danas ono što Hrvatskoj daje sigurnost, i to sigurnost kakvu malo koja država ima.


Hrvatska će u idućih godinu dana imati 800 milijuna kubičnih metara plina iz vlastite proizvodnje, uz još sigurnih milijardu i pol kubika iz LNG terminala, što, kad se zbroji, pokriva potrebe Hrvatske, rekao je Milatić.


Hrvatska u boljoj poziciji


Najavio je i nova povećanja kapaciteta LNG terminala te transportnog sustava Plinacro-a, u nekoliko faza, kroz iduće tri godine, pri čemu bi konačni kapacitet proizvodnje terminala u Omišlju bio 6,1 milijardu kubičnih metara prirodnog plina godišnje, što je više nego dvostruko od sadašnjeg kapaciteta od 2,9 milijardi “kubika”.


– LNG terminal opskrbljuje oko 55 posto hrvatskog tržišta te je proširen kapacitet uplinjavanja za dodatnih 300 milijuna kubika prirodnog plina, rekao je u svom izlaganju Hrvoje Krhen, direktor tvrtke LNG Hrvatska.



Kapaciteti terminala su, dodao je, posve popunjeni do 2027. godine, a mogućnosti daljnjeg povećanja kapaciteta razrađuju se u suradnji s Plinacro-om, pri čemu je već povećan kapacitet terminala, s 2,6, na 2,9 milijardi kubičnih metara godišnje.


Danijel Žamboki, redsjednik Upravnog vijeća Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA), procijenio je da se Hrvatska, i u najgorim projekcijama kada je u pitanju opskrba plinom, nalazi u neusporedivo boljoj poziciji nego većina zemalja Europske unije.


– Tome doprinosi diverzifikacija dobavnih plinskih pravaca, LNG terminal i domaća proizvodnja plina, koja se i povećava, rekao je Žamboki.


Povećanje domaće proizvodnje plina


Po pitanju povećavanja proizvodnje plina iz domaćih ležišta, direktor za istraživanja i proizvodnju nafte i plina u Ini Nikola Mišetić je najavio ulaganje više od milijarde kuna u istraživanje i proiozvodnju u ovoj godini, pri čemu će u proizvodnju biti pušteno nekoliko novih bušotina na kopnu i moru.


Naglasio je kako Hrvatska, za razliku od većine europskih zemalja, u ovom trenutku pokriva oko 30 posto potrošnje.


– U ovakvim vremenima to je iznimno važno, da taj plin proizvodimo ovdje. Trudimo se proizvodnju i povećati te očekujemo kako će u narednih nekoliko godina rasti, rekao je Mišetić.


Član uprave Plinacro-a Marin Zovko najavio je povećanje kapaciteta otpreme plina iz LNG terminala prema ostatku zemlje, ali i prema Sloveniji i Mađarskoj.



– Pripremamo nove razvojne projekte, jer u cijeloj regiji postoji potreba za plinom, u slučaju obustave isporuke plina iz Rusije.


Pripremamo povećanje kapaciteta povećanja kapaciteta za Mađarsku i Sloveniju, kao i spajanje Jadransko-jonskog plinovoda na jugu, što bi omogućilo novu diverzifikaciju sustava dobave plina, ne samo iz kaspijske regije, nego i iz novog LNG terminala u Albaniji, rekao je Zovko.


Potreseno svjetsko tržište


Direktor Podzemnog skladišta plina Okoli Vlado Vlašić kazao je da trenutačno ne postoji poslovni interes korisnika za punjenje skladišta, no zahvaljujući odluci Vlade o preuzimanju neiskorištenih kapaciteta koji će biti popunjeni o trošku države, skladište će i dalje, tvrdi, osiguravati stabilnost opskrbe.


Kazao je i kako su počeli radovi na izgradnji novog vršnog skladišta u Grubišnom polju koje će dodatno stabilizirati opskrbu plinom.


Europski stručnjaci u pozivnim predavanjima održanima mahom na temu sadašnjih i budućih kretanja cijena plina, kao i njegove dostupnosti na tržištu, nisu ponudili optimistične scenarije.



Tako je Andrea Stegher, dopredsjednik Međunarodne plinske unije (IGU), istaknuo kako je u zadnjih dvije godine tržište potresla pandemija, pa povećana potražnja u Aziji, uz kolaps energetskog sustava Kini nešto kasnije, da bi ove godine počeo rat u Ukrajini koji je doveo do novih, do sad neviđenih razina cijena plina.


Cijena plina, kao važne sirovine za proizvodnju umjetnih gnojiva, dovela je i do enormnog rasta cijena hrane, koja bi i dalje mogla rasti, s obzirom na konstantni rast svjetske populacije.


Stegher je, osim rasta cijena plina, upozorio i na mogućnost poteškoća s dobavom LNG-a iz SAD-a, jer tamošnji rast izvoza potiče i rast cijena na tržištu SAD-a, gdje je plin i dalje višestruko jeftiniji nego u Europi, pa su moguća ograničenja izvoza.


Projekcije rasta cijena


David Linton, iz tvrtke Updata, govoreći o projekcijama rasta cijene plina u svijetu, upozorio je kako trenutno vlada svojevrsno zatišje po pitanju rasta cijene, ali je sasvim moguće da će, s približavanjem iduće zime, cijene opet eksplodirati.


U panel raspravi koja je uslijedila, državni tajnik Milatić je kazao kako ne očekuje da bi iduće zime u Hrvatskoj moglo biti redukcija plina, a na pitanje kako će Hrvatska, u slučaju prekida opskrbe plinom iz Rusije u Europi, osigurati da plin iz LNG terminala ostane u Hrvatskoj, odgovorio je kako za to postoje zakonski mehanizmi.



– Nadam se da za tim neće biti potrebe, ali imamo zakonska rješenja. Nećemo nikome plin oteti, nego ćemo ga pošteno platiti, kao što smo sada, preuzeli kapacitete skladišta Okoli koje zakupci ne žele puniti.


To će učiniti država, posredstvom tvrtke koju odaberemo kao nositelja tog posla, ali ta tvrtka neće moći prodavati plin iz skladišta po svojim procjenama, nego će distribucijom upravljati tim za krizne situacije u Ministarstvu, rekao je Milatić.


Na pitanje o mogućnostima povećanja proizvodnje iz domaćih ležišta, Inin direktor Mišetić je kazao kako je u kratkom roku nemoguće značajnije povećati proizvodnju, zbog zahtjevnih radova i dugotrajnog procesa dobivanja dozvola za rad, no i kako se radi na značajnom skraćivanju potrebnog vremena za izdavanje dozvola.


Aktivisti prekinuli skup na samom početku


​Susret stručnjaka za plin koji je jutros počeo u opatijskom Hotelu Grand Adriatic prekinut je na samom početku, kad je troje prosvjednika zviždaljkama i transparentima izrazilo svoje protivljenje korištenju fosilnih goriva i plina.



Ekološke aktiviste ubrzo je izbacilo osiguranje pa je skup nastavljen.


“Plin je opasan. Vrijeme je da se od njega odmaknemo”; “Plinski biznis je zločin” – stajalo je na transparentima koje su aktivisti držali u rukama.


– Ovo je susret uništavača klime i stručnjaka za uništavanje klime. Smatramo da nije dopustivo da se u vrijeme ozbiljne energetske i klimatske krize plin promovira kao čisto i zeleno rješenje.


Postoje druga rješenja od fosilnih goriva koja doslovno uništavaju klimu i naš život na planetu, a to su obnovljivi izvori energije i mjere energetske učinkovitosti, rkla je Marija Mileta iz Zelene akcije, jedna od aktivistica u dvorani.


Pudić: Potrebna je zajednička nabava plina na razini EU


Na konferenciji za novinare u sklopu susreta stručnjaka za plin, pedsjednik Hrvatske stručne udruge za plin, Dalibor Pudić je ustvrdio da Europa ima dovoljno plinovoda, no pitanje je koliko ih je u upotrebi, posebno istaknuvši najnoviji prekid isporuke jednim od plinovoda preko Ukrajine.


– Ako želimo zajedničku politiku EU, pitanje je postoji li i zajednička infrastruktura da se plin dobavi do svake države iz nekoliko pravaca.


Rješenje je u zajedničkoj europskoj politici, kroz jedan dio zajedničke nabave, a drugi dio na tržištu, uz ulaganje u infrastrukturu za različite dobavne pravce. Ako je moguće, za cijelu Europu nabaviti plin po jefitnijoj cijeni, rekao je Pudić.


Na pitanje o izjavi mađarskog premijera Viktora Orbana da ta zemlja ne može dovoziti naftu morskim putem jer su joj oduzete luke, Pudić je rekao da to pitanje u političkom smislu ne bi komentirao.


Rekao je da Mađarska mora plaćati transport nafte naftovodima do Mađarske, kao što je i Hrvatska plaćala transport plina preko Mađarske do Hrvatske te da ne vidi problem u tome.