Valutna tržišta i burze

Kineski planovi, a ne summit Europske unije, ojačali euro

Hina



Tečaj eura prošloga je tjedna na valutnim tržištima znatno oscilirao jer su ulagači nervozno reagirali na svaku vijest uoči summita Europske unije na kojemu se odlučivalo o sudbini eurozone i odluke Europske središnje banke o labavljenju monetarne politike. Tečaj eura prema američkoj valuti ostao je na tjednoj razini gotovo nepromijenjen, na 1,3386 dolara, dok je u odnosu na japansku valutu oslabio 0,7 posto, na 103,65 jena.  I američka je valuta oslabila prema japanskoj, pa joj je cijena pala za 0,4 posto, na 77,63 jena. 


Na svjetskim je burzama prošloga tjedna vladala velika nesigurnost dok se čekao summit Europske unije, čiji rezultati nisu razočarali, ali ni oduševili ulagače. Na Wall Streetu je Dow Jones indeks prošloga tjedna ojačao 1,4 posto, na 12.184 boda, dok je S&P 500 porastao 0,9 posto, na 1.255 bodova, a Nasdaq indeks 0,8 posto, na 2.646 bodova. Na tržištu je prošloga tjedna vladala nervoza u iščekivanju summita EU-a na kojemu se rješavala sudbina eurozone. Cijene dionica umjereno su padale ili rasle ovisno o novim vijestima o pripremama platforme za taj sastanak na vrhu. Do znatnijeg pada burzovnih indeksa došlo je u četvrtak, jer su čelnici ECB-a s redovne sjednice poručili da ne kane povećati program za kupnju državnih obveznica, dok su se ulagači nadali najavi pojačane kupnje, čime bi se smanjili prinosi na dugove prezaduženih članica eurozone.Razočaranje odlukom ECB-a izazvalo je skok prinosa na talijanske 10-godišnje obveznice toga dana za čak 0,44 postotna boda, na 6,51 posto, čime su se ponovno približili razini od 7 posto, koja se smatra dugoročno neodrživim troškom financiranja. Ulagače pritom nije ohrabrila ni odluka ECB-a o smanjenju ključne kamatne stope u eurozoni za 0,25 postotnih bodova, na rekordno niskih 1 posto, što bi trebalo spriječiti dublju recesiju gospodarstva tog bloka. Ipak, već su se u petak cijene dionica oporavile, nakon što su na summitu EU-a čelnici 26 od 27 članica poduprli sporazum o jačanju fiskalne discipline i automatskim kaznama u slučaju prekoračenja dogovorenih proračunskih pravila, što bi trebalo pomoći rješavanju dužničke krize eurozone. Svih 17 članica eurozone pristalo je na dogovor, devet ostalih članica EU-a najavilo je da će ga potpisati nakon konzultacija s nacionalnim parlamentima, a jedino mu se Velika Britanija neće priključiti.„Dogovor o fiskalnoj disciplini će pomoći, no ne zadugo. Nema sretnog završetka ove situacije, to su samo rješenja koja nisu loša“, kaže George Feiger, direktor u tvrtki Contango Capital Advisors. Na većini europskih burzi prošloga su tjedna, pak, cijene dionica oslabile. Londonski FTSE indeks skliznuo je 0,4 posto, na 5.529 bodova, a frankfurtski DAX 1,5 posto, na 5.986 bodova. No, pariški CAC ojačao je 0,2 posto, na 3.172 boda.Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks prošloga tjedna oslabio 1,2 posto, na 8.536 bodova.  



U vrlo nervoznom trgovanju cijena eura oscilirala je prošloga tjedna između 1,3289 dolara, najniže razine u tjedan dana, i 1,3440 dolara, ovisno o vijestima iz Europe o pregovorima uoči summita EU-a.  Veći pritisak na euro uslijedio je u četvrtak, nakon što je Europska središnja banka poručila da ne kani povećati program kupnje obveznica prezaduženih članica eurozone. Predsjednik ECB-a Mario Draghi kazao je kako kupovina državnih obveznica ne može trajati unedogled. »To je krupna stvar, budući da se puno ulagača oslanjalo na ECB, a banka je u stvari tržištima iznenada izmaknula tlo pod nogama. Prisutan je određen šok jer je ranije ECB sugerirao da će banka, ako čelnici EU-a srede stvari, intenzivirati kupovine obveznica i pružiti potporu. Predsjednik ECB-a Draghi sada sugerira da je iznenađen takvim tumačenjem i da nije signalizirao velike kupovine obveznica«, kazao je Brian Dolan, strateg u Forex.comu.




Slabljenje eura bila je i posljedica gubitka njegove prednosti u odnosu na američku i druge valute s niskim kamatnim stopama, nakon što je ECB snizila ključnu kamatu za 0,25 postotnih bodova, na rekordno niskih 1 posto.


Ipak, u petak je euro ojačao, a podršku su mu pružili planovi kineske središnje banke o uspostavi 300 milijardi dolara vrijednog fonda za upravljanje investicijama u SAD-u i Europi. Prema Reutersovim izvorima, riječ je o planovima koje je Kina osmislila prije nego što je započela dužnička kriza u eurozoni, a cilj im je poboljšati prinose na kineske devizne rezerve. 


Na sporazum čelnika EU-a o strožoj provedbi proračunskih pravila u eurozoni euro nije znatnije reagirao jer to nije promijenilo stajališta ulagača da neće biti brzog rješenja za dužničku krizu eurozone. Iako je postignut određen napredak na putu pronalaska rješenja za dužničku krizu, analitičari smatraju da nije vjerojatno da su čelnici EU-a učinili dovoljno da bi uvjerili ECB da značajno poveća iznose za kupnju obveznica jako zaduženih zemalja kako bi se stabilizirala njihova tržišta obveznica.


Prema izvorima iz ECB-a, središnja banka odredila je tjedni gornji limit za kupovine obveznica u iznosu od 20 milijardi eura i za sada ne razmatra veće akcije.


»Ishod summita, zajedno s tiskovnom konferencijom ECB-a, povećava vjerojatnost da S&P neće provesti svoju prijetnju o smanjenju rejtinga zemalja članica EU-a u nadolazećim danima«, kazao je Adam Cole, globalni čelnik valutne strategije u RBC Capital Marketsu.


S&P je u ponedjeljak stavio na razmatranje dugoročne rejtinge za 15 od 17 članica eurozone radi mogućeg sniženja, što obično znači da bi mogli biti sniženi u roku od najviše tri mjeseca.


»Tržište želi brzo rješenje, što nije moguće. No, države smanjuju svoje deficite, što je negativno za rast u srednjem roku, i taj će proces potrajati«, kazao je Marcus Hettinger, analitičar u Credit Suisseu.