ZAGREB  Nacionalnim programom željezničke infrastrukture za razdoblje od 2016. do 2020. godine, usvojenom na sjednici Vlade u četvrtak, predviđa se da se u razvoj, izgradnju, osuvremenjivanje, obnovu i održavanje funkcionalnosti željezničke infrastrukture, do 2020. uloži oko 17 milijardi kuna.

Od toga bi se 42,4 posto financiralo iz državnog proračuna, 45,5 posto iz fondova EU, 7 posto iz prihoda od prodaje, 4 posto iz ostalih poslovnih prihoda, a 2 posto iz sredstava Svjetske banke.

Vlada je prihvatila i odluku o davanju suglasnosti za pretvaranje potraživanja s osnova preuzimanja duga temeljem danih jamstava i neplaćenih obveznih davanja u udjele u kapitalu HŽ Putničkog prijevoza.

Temeljem te odluke Ministarstvo financija će potraživanje prema HŽ Putničkom prijevozu u ukupnom iznosu od 796,7 milijuna kuna, pretvoriti u udio u kapitalu te tvrtke, radi financijske konsolidacije HŽ Putničkog prijevoza. Tako će temeljni kapital biti povećan s 85 na 872 milijuna kuna.

Odlukom o obvezi obavljanja domaćeg linijskog zračnog prijevoza od 27. ožujka 2016. do 28. ožujka 2020. godine osigurava se kontinuitet prometne povezanosti i neprekinutost obavljanja redovitog zračnog linijskog prijevoza koje je od značaja za gospodarski i društveni razvoj regija unutar Hrvatske.

Riječ je o linijama kojima se povezuju udaljene regije, primjerice Slavonija s Istrom, Kvarnerom i Dalmacijom, te osigurava međunarodna povezanosti svih regija preko Zagreba. Država će za te linije kompenzirati razliku između troškova i prihoda, s obzirom da je riječ o nerentabilnim linijama tijekom velikog dijela godine, rekao je ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić, najavljujući da će natječaj za te linije biti raspisan uskoro i da mogu sudjelovati sve aviokompanije.

Vlada je odobrila kreditna zaduženja za financiranje projekta razvoja Zračne luke Dubrovnik kod Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) i Europske investicijske banke (EIB). Kredit HBOR-a je od 79,4 milijuna kuna, a EIB-a 7 milijuna eura. Oba se sklapaju na 15 godina uz 3 godine počeka.

Na današnjoj sjednici Vlada je dala državno jamstvo i Uljaniku za osiguranje financiranja gradnje četiri ugovorena broda, u ukupnom iznosu od 210 milijuna eura. Ministar financija Boris Lalovac kaže kako su navozi Uljanika za 2016. godinu zauzeti u potpunosti, a za 2017. popunjeni s 90 posto.

Dozvolu za zaduživanje u iznosu od 720,9 milijuna kuna, uz državno jamstvo, Vlada je dala i Hrvatskim cestama za financiranje projekata izgradnje južne obilaznice Osijeka, dionica Virovitica-Suhopolje, Popovec-Marija Bistrica-Zlatar Bistrica-Zabok itd.

Državno jamstvo za kreditno zaduženje dobile su i Opća bolnica Koprivnica i KBC Rijeka za novu bolnicu na Sušaku.

KBC Rijeka će se tako zadužiti za iznos od ukupno 400 milijuna kuna kroz dvije kreditne linije – u iznosu od 70 milijuna kuna iz vlastitih sredstava HBOR-a te u iznosu od 330 milijuna kuna u suradnji s EIB-om.

Općoj bolnici »Dr. Tomislav Bardek« Koprivnica dano je jamstvo za kredit u iznosu od 20 milijuna kuna, radi financiranja izgradnje jedinice pedijatrijske djelatnosti.

Usvojene su i izmjene Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu države, jer postojeći zakon nije obuhvaćao pojedine oblike imovine, poput pokretnina trajno oduzetih u kaznenim postupcima.

Među ostalim, uvodi se olakšano raspolaganje nekretninama u svrhu osnivanja prava građenja i davanja u zakup, tako da bi njima moglo raspolagati i bez provedbe javnog natječaja. Predviđa se i da se kod budućih privatizacija 7 posto dionica prebacuje u Braniteljski fond.