Nijemci otkazuju dolaske u Hrvatsku zbog previsokih cijena, kažu neki njemački mediji. Drugi pak uspoređujući cijene govore o kuglicama sladoleda od 3 eura, ali ukazuju da se u Hrvatskoj i dalje može proći s relativnom normalnim cijenama.

No, niti je njemačko tržište ove godine podbacilo, niti je Hrvatska iskočila po skupoći, jer isto se događa i u susjednoj Italiji koja je u lipnju imala dvoznamenkasti pad njemačkih dolazaka, no činjenica je da su Nijemci kaznili poskupljenja u Hrvatskoj, da zbog rasta troškova i u svojoj zemlji puno više paze na svaki potrošeni euro, kao i da se trendovi jednostavno mijenjaju.

Tako je recimo Kvarner, nakon lanjskog iznimnog rasta s njemačkog tržišta, u srpnju zabilježio manji pad njemačkih noćenja. Na nešto manje dolaske ukazali su i neki hotelijeri, u agencijama navode kako se i njemački gosti sve više okreću last-minute aranžmanima. Da je ova sezona s najjačeg hrvatskog emitivnog tržišta potpuno drukčija nego lanjska, svima je jasno.

Statistički podaci

Statistički podaci Hrvatske turističke zajednice (HTZ) pokazuju kako je u prvih sedam mjeseci u Hrvatskoj s njemačkog tržišta ostvareno više od 1,7 milijuna dolazaka i 11,4 milijuna noćenja, što u usporedbi s istim razdobljem lani predstavlja rast od jedan posto u dolascima i izjednačenje u noćenjima.

Samo u srpnju je, pak, ostvareno gotovo 670.000 dolazaka i više od 5 milijuna noćenja, odnosno za nekih četiri posto manje noćenja i dolazaka nego lani.

S time da je srpanj po broju noćenja izjednačen s 2019. Dakle, u srpnju se dogodio pad s njemačkog tržišta s kojeg ostvarujemo najveći promet.

Na pitanje kakva je »klima« po pitanju putovanja u Njemačkoj te vraćaju li se Nijemci u zemlje kao što su Grčka i Turska te jesmo li profitirali od toga što Italija bilježi velike minuse s njemačkog tržišta, Romeo Dragicchio, direktor Predstavništva HTZ-a u Frankfurtu kazao nam je da raspoloženje potrošača, i to zbog situacije s rastom inflacije, rastom kamatnih stopa i negativnim stopama rasta u zadnjem kvartalu 2022. i prvom kvartalu 2023., nije na pozitivnim razinama.

– Drugi kvartal 2023., primjerice, zabilježio je nultu stopu rasta BDP-a. Ipak, raspoloženje potrošača prema putovanjima nije doživjelo negativne posljedice te će se u 2023. tržište putovanja oporaviti i ići prema volumenu iz 2019.

Aviotržišta, koja su u proteklim razdobljima imala određenih problema, povećat će svoje udjele zahvaljujući većem broju aviolinija.

Kako se određeni broj gostiju vratio u aviodestinacije, one se suočavaju s određenim izazovima kako bi zadržale brojke koje su dosad realizirale.

Međutim, do sada smo mogli zabilježiti da su uglavnom strane destinacije imale rast u svibnju, a Hrvatska je s rastom od 60 posto u odnosu na svibanj 2022. imala najveći rast.

Teško je u ovom trenutku govoriti je li Hrvatska imala koristi od pada dolazaka Nijemaca u Italiju, jer poznato je da druge destinacije izlaze s konkretnim brojkama o proteku sezone puno kasnije u odnosu na Hrvatsku, kazao je Dragicchio.

Direktor njemačkog Predstavništva HTZ-a dodao je kako zbog ekonomske situacije u toj zemlji određeni postotak njemačke populacije svakako ove godine više pazi na budžet, pa tako i na budžet za putovanja.

Cjenovno se, ukazao je, Hrvatska percipira u rangu s konkurencijom na Mediteranu, a te destinacije su redom jeftinije u odnosu na destinacije na sjeveru Europe.

Njemački gosti tradicionalno najviše putuju u istarske destinacije i nakon toga na Kvarner.

– Broj aviolinija za Hrvatsku se povećao u odnosu na lani, ali još uvijek tu pati pogotovo low-cost segment. Naime, te kompanije zbog većih troškova ne lete iz Njemačke onoliko koliko bi mogle, ukazao je Dragicchio.

Govoreći o očekivanjima za ostatak sezone, istaknuo je da se očekuje dobra posezona i ostatak glavne sezone.

Drukčija sezona

– Bitno je napomenuti da ćemo s jačom pred i posezonom i većim rastom broja dolazaka Nijemaca na kontinent realizirati svoj cilj u 2023. godini, a to je održivost turističkog sektora i smanjenje pritisaka na određene destinacije u ljetnom dijelu turističke godine, zaključio je direktor frankfurtskog Predstavništva HTZ-a.

Turistički znalac iz ID Riva toursa München, Selimir Ognjenović, komentirajući ovogodišnju situaciju na njemačkom tržištu kazao je, pak, da je sezona puno drukčija od prošle.

– U prošloj sezoni imali smo mnogo toga što nam je išlo u prilog. Tu su bili problemi s avioprometom tako da su se gosti okretali bližim destinacijama, a tu smo mi bili u prednosti.

Bili smo po mnogočemu jedinstveni, odnosno rečeno sportskim žargonom, »gotovo svi su navijali za nas«. Ova godina je skroz drukčija, prije svega obilježena time da naši potencijalni gosti imaju veće troškove u svojim domaćinstvima i samim time više moraju paziti na svoj novac.

Ne kažem da nemaju novca, ali njihovi budžeti pokazuju da je dio potencijalnih gostiju, sada kada su se i u Njemačkoj podigle cijene, morao razmisliti o svom godišnjem odmoru.

Izgubili smo taj dio potencijala. Osim toga, sve što se događa s vremenskim prilikama ima utjecaja, jer njemački gosti su nam vrlo blizu.

A tu je utjecaj i naših vlastitih autogolova. Svijest da je sve poskupjelo zbog energetske krize postoji kod njemačkih potrošača.

To da smo mi poskupjeli malo više od onoga što je trebalo, doduše ne svuda, ali jesmo, pa naše priče o najskupljim kuglicama sladoleda i nepotrebne obrane ističući da smo jeftiniji od Mikonosa…

Sve to ima utjecaja ove godine. Inače, nismo se trebali na taj način opravdavati, već reći da nas je energetska kriza pogodila više nego možda neke druge i zaista vjerujemo da su cijene porasle da bismo mogli opravdati kvalitetu u koju su se gosti uvjerili prošlih godina, kazao je ovaj turistički doajen.

Ukazao je da nitko u ovoj godini ne može biti presretan, a napisi kako nam Albanija uzima goste su jednostavno rezultat nerazumijevanja turističkih tokova.

– Nitko nama nije uzeo goste, nego je dio gostiju morao promisliti može li platiti cijene koje smo postavili, i za iduću godinu o tome moramo dobro razmisliti.

Ova sezona, kada vidimo kako su se karte složile, za mene je, ipak, vrlo uspješna. Uza sve utjecaje, a cijene su samo jedan dio, još je, naime, važnije pitanje budžeta potrošača, sezona je ukupno dobra, pokazuje našu žilavost, ali i upozorava da moramo dobro misliti za iduću godinu.

U fokusu nam uvijek mora biti sam potrošač i situacija u kojoj se on nalazi. Ako je gost lani večeru platio 20 eura više, nije o tome razmišljao.

Međutim, ako je sada plati 20 eura više, on će to primijetiti jer nema samo tih 20 eura manje, nego ima puno manje eura zahvaljujući troškovima kod kuće.

O tome treba razmišljati, međutim, isto tako treba reći kako su mnogi naši ponuđači opravdali povjerenje svojih potrošača. Nijemci se ne vraćaju nezadovoljni iz Hrvatske.

Ne u količini koja bi bila mnogo veća nego u uobičajenim godinama. Ti koji prenose priče o skupoći će nam napraviti određenu štetu, ali uvjeren sam da će nam u idućoj sezoni, uz pametno postavljene cijene, njemački gosti ponovo doći.

Hrvatska ne može bez njemačkog tržišta, ali usudio bih se reći, ni Nijemci bez svog najbližeg mora, slikovito je zaključio ovaj turistički stručnjak.