U prva četiri mjeseca ove godine vrijednost hrvatskog robnog izvoza dosegnula je 8,1 milijardu eura, što je 6,4 posto više nego u istom razdoblju lani, dok je uvoz porastao za 4,8 posto, na 14,7 milijardi eura, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Izvoz dakle raste brže od uvoza, no i dalje imamo vanjskotrgovinski deficit od 6,6 milijardi eura, dok je pokrivenost uvoza izvozom na 55,4 posto. U članice EU-a u prva četiri mjeseca izvezeno je robe u vrijednosti od 5,4 milijarde eura, što je 6,5 posto više u odnosu na isto razdoblje lani, dok je izvoz izvan EU-a porastao za 6,4 posto, na 2,8 milijardi eura.

Uvoz pak iz članica EU-a porastao je za 0,7 posto na godišnjoj razini, na 11,3 milijarde eura, dok je uvoz iz nečlanica iznosio 3,4 milijarde eura, što je rast od 21,3 posto. Najnoviji podaci DZS-a u skladu su s onim što je već pokazala njihova prva procjena rasta BDP-a u prvom kvartalu ove godine, a to je da usporavaju potrošnja i investicije, dok robni izvoz ubrzava i pozitivno utječe na BDP koji i dalje raste najbrže u EU-u, ali taj rast na godišnjoj razini usporava zbog usporavanja njegove najveće sastavnice, osobne potrošnje.

Neizvjesnost i carine

I dok robni izvoz ipak napreduje, što je jako dobro jer govori o žilavosti domaćeg gospodarstva i u uvjetima sve teže robne razmjene i velikih neizvjesnosti uslijed carina i trgovinskih ratova, naša »tradicionalna« komparativna prednost, izvoz usluga, donekle posustaje. Podsjetimo, prema procjeni kretanja BDP-a za prvi kvartal, unutar kretanja uvoza i izvoza roba i usluga je sam uvoz usluga zabilježio u tom periodu rast od 11,4 posto, dok je izvoz usluga pao za 1,8 posto. To su podaci za prvi kvartal, no ulazimo pomalo već i u završnicu drugog, te smo sve bliže špici sezone, trećem kvartalu, kada se očekuje najveći doprinos turizma.

Prema informacijama »s terena« sezona je dobro počela, gužve su sve veće, no i dionici sektora i analitičari Hrvatske narodne banke sve glasnije upozoravaju da treba pripaziti na cijene jer svaki vidljiviji cjenovni pomak naviše gosti bi ove sezone mogli rigidnije kažnjavati, te bi eventualni rast cijena mogao rezultirati padom ukupnih prihoda.

Odljev doznaka

Cijene u turizmu lani su dosegle plafon, povukavši naviše i ukupnu razinu inflacije, te se ove godine očekuje makar da stagniraju. Koliko se može vidjeti, zasad se »famozne« kuglice sladoleda cjenovno otprilike drže na lanjskoj razini. Ipak, iako pokazatelji robnog izvoza za prva četiri mjeseca, kako vidimo, daju razloga za optimizam, Hrvatska narodna banka se u svojim najnovijim Makroekonomskim projekcijama nije dala impresionirati pa njihova prognoza, iako ide ljeto, za nastavak godine predviđa nešto tmurnije ekonomske oblake, i kada je u pitanju roba, ali i kada su u pitanju usluge.

Predviđaju da bi »u 2025. i dalje relativno snažna domaća potražnja praćena prigušenim rastom izvoza robe i usluga mogla spustiti saldo tekućeg i kapitalnog računa platne bilance u negativno područje, nakon primjetnog smanjenja u prošloj godini«. Tako se, navode u HNB-u, »nakon smanjenja viška s 3,3 posto BDP-a u 2023. na 0,2 posto BDP-a u 2024. godini, prema najnovijoj projekciji HNB-a saldo tekućeg i kapitalnog računa platne bilance u 2025. mogao biti negativan i iznositi minus 0,4 posto BDP-a, dok bi u 2026. mogao iznositi minus 0,6 posto BDP-a«.

– Slično kao i u prošloj godini, saldo tekućeg i kapitalnog računa platne bilance mogao bi u projekcijskom razdoblju biti pod dominantnim utjecajem pogoršanja u razmjeni robe i usluga. Daljnji relativno snažan rast domaće potražnje nastavit će podržavati rast uvoza robe, dok bi ograničen rast prihoda od turizma, uz nastavak snažnog rasta turističke potrošnje rezidenata u inozemstvu, mogao pridonositi daljnjem pogoršavanju salda u razmjeni usluga. Pritom će se smanjena cjenovna konkurentnost domaćega turističkog sektora uz povećanu neizvjesnost na emitivnim tržištima nastaviti negativno odražavati na izvoz turističkih usluga, kažu analitičari HNB-a.

Dodaju da bi geopolitičke napetosti mogle izazvati poremećaje u globalnoj trgovini i otežati poslovanje izvoznog sektora. SAD nije među znatnijim hrvatskim trgovinskim partnerima, ali negativne posljedice eventualne dodatne eskalacije trgovinskih napetosti prelile bi se na domaće gospodarstvo posredno, slabljenjem inozemne potražnje i mogućim poremećajima u dobavnim lancima.

– Osim međunarodne razmjene robe i usluga, negativno bi se na ukupni saldo tekućeg i kapitalnog računa platne bilance u projekcijskom razdoblju mogao odraziti daljnji pad neto prihoda na računu dohodaka, ponajprije zbog rasta zarada stranih radnika zaposlenih u Hrvatskoj, odnosno odljeva njihovih doznaka prema inozemstvu, poručuju analitičari HNB-a.

Sporiji rast BDP-a

Robna razmjena pod upitnikom je zbog neizvjesnosti i trgovinskih napetosti, a domaći turizam više se očito neće odvijati po automatizmu, već će biti sve teže i privući i zadržati gosta, a tu su i doznake koje brojni strani radnici kod nas šalju svojim dalekim domovima. HNB inače za ovu godinu i dalje predviđa relativno visok rast BDP-a od 3,3 posto, što je ipak niže no lani, dok će se u 2026. rast, vjeruju, dodatno usporiti na 2,9 posto. Sličan trend očekuju i ostale relevantne institucije i analitičari.