Prvog čovjeka HUP-ove Udruge malih i srednjih poduzetnika ne čudi izostanak oporavka malog i srednjeg poduzetništva u Hrvatskoj. Ističe kako su se svi makli od mikroekonomije i misle da se »zlatnim gralom svi problemi mogu riješiti«
ZAGREB »Boli nas već od njihove pomoći«, ironično poručuje Petar Lovrić, predsjednik Udruge malih i srednjih poduzetnika Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) komentirajući činjenicu da se već godinama iz vladinih resora zaduženih za gospodarstvo, pa tako i malo i srednje poduzetništvo, izdvajaju znatna sredstva, osmišljavaju programi pomoći poduzetnicima, a da u konačnici od toga ima male koristi.
Odnosno, malo i srednje poduzetništvo koje bi trebalo biti pokretač gospodarskog razvoja grca u problemima. Razina dodane vrijednosti koju su lani stvorili domaći mali i srednji poduzetnici niža je 10 ili više posto u odnosu na 2008. godinu. Prema podacima o poslovanju malih i srednjih poduzeća u prošloj godini na razini EU Hrvatska se smjestila u skupinu deset zemalja s izrazitim padom dodane vrijednosti u odnosu na predkrizno razdoblje.
Malih i srednjih poduzetnika, izvan financijskog sektora, lani je u Europi bilo 21,6 milijuna. Zapošljavali su 88,8 milijuna radnika (što je u odnosu na 2008. godinu pad od 2,6 posto) i stvorili 3,6 milijardi eura dodane vrijednosti. Dodana vrijednost malog i srednjeg podizetništva lani je rasla na godišnjoj razini 1,1 posto, što je znatno sporije nego u ranijim godinama. Stoga ne čudi zaključak kako je malo i srednje poduzetništvo lani pokazalo znakove oporavka iako neujednačene pa i nepostojane. Njemačka, Austrija, Švedska, Belgija, Malta, Luksemburg, Velika Britanija i Francuska u grupi su vodećih zemalja u kojima je i zapošljavanje i dodana vrijednost malog i srednjeg poduzetništva premašila razinu od prije šest godina. No, visok rast dodane vrijednsot u tim zemljama ne prati i jednak rast radnih mjesta, a samo su mali i srednji poduzetnici u Njemačkoj zabilježili porast zaposlenosti od deset ili više posto u odnosu na 2008.
Pojedinačno, nizbrdo je poduzetništvu krenulo u svim sektorima, a najviše u građevini i proizvodnom sektoru. No, te su djelatnosti u cijeloj Europi zadnjih godina snažno patile. Jedina djelatnost malog i srednjeg poduzetništva koja u Hrvatskoj nije ostvarila pad, odnosno ostala je na istoj razini kao i prije šest godina, je uslužna djelatnost – djelatnost pružanja smještaja i ugostiteljstvo. Osim nas, pad od deset ili više posto u odnosu na 2008. godinu bilježi se i u malom i srednjem poduzetništvu Grčke, Španjolske, Portugala, Cipra, Irske, Rumunjske, Slovenije, Mađarske i Latvije.
Prvog čovjeka HUP-ove Udruge malih i srednjih poduzetnika nimalo ne čudi izostanak oporavka malog i srednjeg poduzetništva u Hrvatskoj. Ističe kako su se u Hrvatskoj svi makli od mikroekonomije i misle da se »zlatnim gralom svi problemi mogu riješiti«.
– Zbog snažnog ega velikih ekonomskih stručnjaka, male nitko ne sluša. Nitko ih nema živaca slušati, a za šest mjeseci u ovoj zemlji možeš napraviti čuda. Brzo se kreira sto tisuća radnih mjesta, ali nemamo s kim pričati – veli Lovrić, dodajući kako je oporavak malog i srednjeg poduzetništva moguć samo da se poduzetnicima »pristupi kao ljudskim bićima«.
– Da, situacija je katastrofalna, ali se ona može preokrenuti. Da smo Sudan ili Somalija pa da na tri tisuće kilometara nemaš ništa, onda bi trebali biti zabrinuti, ali resursi su oko nas. U turizmu imamo potencijala, poljoprivredi… – navodi Lovrić. A to što poduzetnike kako veli, već boli od pomoći države, objašnjava upravo činjenicom da se sa njima ne radi.
– Ne možeš im samo dati pare i potjerati ih vani. To je kao i kod djece: žicaju te novac, dosađuju, hoće van kasno navečer… Najlakše im je dati novac i pustiti ih da rade što hoće, ali s djecom treba raditi. Tako je i u poduzetništvu – naglašava Lovrić.
