Brojke dolazaka i noćenja za sada govore da smo na pragu rekordne turističke sezone. Još tijekom zime na sajmovima se govorilo da se ne pita za cijenu, već se samo traži kontingent soba.

Hrvatska je, uz to, od ove godine Europljanima postala još bliža s obzirom na to da smo ušli i Schengen i eurozonu…

S druge strane, uz rast cijena skuplji smo od nekih mediteranskih konkurenata, a i druge destinacije su se oporavile od pandemije i također računaju na rekordna ostvarenja.

U takvim okolnostima hrvatski hotelijeri i kampovi u sezonu su ušli optimistično, s dobrom popunjenošću i najavama.

– Zasad situacija s hotelima i kampovima izgleda dobro, no ima određenih izazova u privatnom smještaju, odnosno vilama i apartmanima u samoj špici i posezoni, što nije neočekivano i što je posljedica jako velikog rasta kapaciteta u posljednjih nekoliko godina.

Naravno, dok je trajala pandemija, mi smo našim tradicionalim tržištima bili najbliži i relativno sigurni, potražnja je bila velika, pogotovo za vilama s obzirom na to da su ljudi htjeli određeni stupanj izoliranosti u takvim specifičnim okolnostima…

Sada su se te okolnosti promijenile, pokrenuo se ponovo aviopromet, vratile su se i druge destinacije, tako da bi tu moglo biti malo problema.

Po mojim informacijama, ipak nije to ništa dramatično. Za hotele i kampove sezona ide dobro, sa snažnom potražnjom i dobrim prometom, tu ne očekujemo neke poteškoće, kaže Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma (HUT), najvećeg resornog udruženja u našoj zemlji.

Nedostatak radnika

No, istaknuo je i to da turističke kompanije i dalje snažno pritišću troškovi, od cijene rada, preko energenata pa do visokih cijena hrane i pića te ostaloga.

Velik rast ulaznih troškova u konačnici i ove godine rezultira time da se nastavlja trend pada EBITDA marže, s tim da taj trend pada profitabilnosti traje već nekoliko godina.

Tu je i pitanje radne snage, no kako kaže Ostojić, i ove godine se dogodio velik pritisak na izdavanje radnih dozvola u kratkom roku.

– Veliki sustavi koji su krenuli na vrijeme, već ujesen prošle godine, i koji imaju službe koje se bave ljudskim resursima, su u pravilu popunili potreban broj djelatnika.

Ali mali poduzetnici, koji su prepušteni ili sami sebi ili agencijama za posredovanje pri zapošljavanju, imaju problema. Sigurno je i da veliki sustavi, koji imaju osiguran i smještaj, prehranu radnika ostalo, lakše dolaze do radnika.

Teško je, i svake godine će biti sve teže i teže, upozorio je direktor HUT-a te dodao da je lani za turistički sektor izdano oko 32.000 radnih dozvola, dok se očekuje da će taj broj za ovu sezonu narasti na 35 do 37 tisuća radnih dozvola.

Istaknuo je da se u Hrvatskoj ukupno očekuje izdavanje oko 150.000 radnih dozvola strancima, što je ogroman posao koji treba odraditi.

– Dobar dio poslodavaca dozvole počne tražiti u veljači ili ožujku, što stvara ogroman pritisak na službe koje to trebaju odraditi. Naši konzulati, kao i lokalni uredi MUP-a, su jako opterećeni i to treba također imati u vidu, tako da su u ovim okvirima stvarno odradili velik posao, i MUP i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, a aktivno se uključilo i Ministarstvo turizma.

Isto tako, jasno trebamo reći da je hrvatska Vlada projektima ulaska Hrvatske u Schengen i eurozonu jako pomogla turizmu, istaknuo je direktor HUT-a.

Na pitanje je li iz godine u godinu veća potreba za radnicima u turizmu posljedica rasta hotelskog i kamping kapaciteta, odlaska naših ljudi na rad u inozemstvo ili nečeg trećeg, naš je sugovornik pojasnio da u Hrvatskoj gotovo da ne rastu kapaciteti hotela i kampova, već se dogodilo to da stanovnici, pogotovo na obali, koji imaju mogućnosti iznajmljivanja, u postojećem poreznom sustavu jednostavno nisu motivirani za rad.

Uz to, država nije dovoljno elastično omogućila privremeni i povremeni rad. U tome bi pomogli vaučeri koji funkcioniraju u poljoprivredi s obzirom na to da u turizmu, primjerice, najviše posla ima u nekim vršnim terminima kao što su vikendi kad su smjene gostiju i kada se uvijek traži ruka više.

Pojednostaviti zakon

– Potrebno je dodatno pojednostaviti zakonski okvir zapošljavanja, pogotovo za te privremene i povremene poslove. Turizam je sezonska djelatnost i uvijek će biti dominantno sezonska djelatnost, neovisno o tome što imamo ambiciju da sezona traje dulje i što kvalitetniji objekti rade tijekom cijele godinu.

Ipak u ovoj strukturi kapaciteta, najveći dio turizma će biti sezonski. Moramo znati i da je svoj utjecaj imala i pandemija tijekom koje se dio djelatnika snalazio u drugim sektorima.

To je sve bila kombinacija utjecaja. Moram napomenuti i da su hotelijeri značajno podignuli plaće, no jednostavno kadra nema dovoljno, ukazao je Ostojić. A o kakvoj se strukturi kapaciteta radi, lijepo je ilustrirao brojkama.

Hrvatska raspolaže s nešto više od 1,8 milijuna kreveta, od čega oko 1,2 milijuna u privatnom smještaju i vikendicama, s tim da oko 600 tisuća otpada na privatni smještaj, a isto toliko na vikendice. U hotelima, pak, imamo 179 tisuća i u kampovima oko 250.000 kreveta.

– Samim time pojavljivat će se sigurno ovog ljeta i jeseni natpisi da su neki kapaciteti u privatnom smještaju nepopunjeni, što nije ništa neočekivano s obzirom na takvu strukturu kapaciteta i kao što sam rekao, jako velik rast kapaciteta posljednjih nekoliko godina, zaključio je Ostojić.

Značajan povratak Talijana

I ove sezone hrvatski hoteli i kampovi očekuju vjerne zapadoeuropske goste s Njemačkom na čelu kao najjačim emitivnim tržištem.

– Tu nema velikih iznenađenja. Sjeverni Jadran se tradicionalno najviše oslanja na tržišta Njemačke, Austrije i Slovenije, a očekujem i značajniji povratak Talijana, dok srednji Jadran i pogotovo južni, ove godine imaju ozbiljan povratak gostiju iz SAD-a i Velike Britanije.

A polako vidimo da se vraćaju i daleka tržišta poput Brazila ili Južne Koreje s obzirom na to da se vratio aviopromet, kazao je Ostojić.