ZAGREB – Rekordna inflacija donijela je u prošloj godini Hrvatskoj i rekordne stope rasta vrijednosti robnog izvoza i uvoza, s time da je nakon nekoliko godina u kojima je izvoz rastao po višim stopama, u prošloj godini stopa rasta uvoza značajno nadmašila rast izvoza. Uz to, Hrvatska se na žalost ponovo vratila na situaciju u kojoj vrijednost izvoza ne doseže ni 60 posto vrijednosti uvoza. U 2021. godini je hrvatski izvoz pokrivao čak 67 posto vrijednosti uvoza.

Povećanje cijena

Tako je u razdoblju od početka siječnja do kraja studenoga, prema podacima što ih je jučer objavio Državni zavod za statistiku, izvoz rastao po stopi od 32,1 posto i bio je vrijedan 165,8 milijardi kuna. Istovremeno je u Hrvatsku uvezeno roba u vrijednosti 287,8 milijardi kuna, što je čak 48,5 posto više nego u istom razdoblju 2021. godine. U robnoj razmjeni sa svijetom Hrvatska je u 11 mjeseci prošle godine bila u minusu gotovo 122 milijarde kuna, što znači da je vrijednost njezinog izvoza pokrivala tek 57,6 posto uvoza. Preračunato u eure, vanjskotrgovinski minus u robnoj razmjeni bio je 16,2 milijarde eura i nema te turističke sezone i izvoza usluga koja može nadoknaditi taj minus.

Povećanje vrijednosti izvoza i uvoza nikako ne znači i povećanje obujma izvezene i uvezene robe, nego je uglavnom posljedica povećanja cijena, što se najbolje vidi na povećanju vrijednosti robne razmjene u energetici.

Tako je primjerice u sektoru rudarstva i vađenja vrijednost izvoza udvostručena, dok je vrijednost uvoza porasla tri puta, iako se u Hrvatskoj godinama količina potrošene energije nije značajnije promijenila.

Tako je primjerice izvoz u sektoru proizvodnje koksa i rafiniranih naftnih proizvoda porastao s 5,8 na 10,3 milijarde kuna u deset mjeseci ove godine, dok je uvoz skočio sa 6,3 na 18,3 milijarde kuna. Još veći je rast vrijednosti izvoza i uvoza u području opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom, pa je izvoz u prvih deset mjeseci ove godine bio 8,2 milijarde kuna, što je četiri puta više od vrijednosti izvoza u prošloj godini. Istovremeno je u toj djelatnosti uvoz bio gotovo 14 milijardi kuna, što je trostruko više od 4,12 milijarde kuna, koliko je bila vrijednost tog uvoza u istom razdoblju 2021. godine.

Globalne prilike

Kako su energetske (ne)prilike i globalne političke promjene u prošloj godini utjecale na vanjskotrgovinske odnose Hrvatske sa svijetom, najbolje govori robna razmjena sa Sjedinjenim Američkim Državama. U deset mjeseci prošle godine uvoz iz SAD-a je premašio 20 milijardi kuna, što je više od vrijednosti ukupnog uvoza iz te zemlje u prethodnom petogodišnjem razdoblju. Tako je, primjerice, u cijeloj 2021. godini vrijednost uvoza iz SAD-a bila 4,3 milijarde kuna.

U odnosu na prvih deset mjeseci 2021. godine, u 2022. godini vrijednost uvoza iz SAD-a porasla je više od osam puta, dok se vrijednost izvoza u tu zemlju smanjila za 12 posto. U 2021. godini Hrvatska je bila u plusu u robnoj razmjeni sa SAD-om, a sada je uvoz pet puta vredniji od izvoza. Posljedica je to povećanja uvoza energenata, posebice ukapljenog plina.

Iako Hrvatska, kao članica Europske unije, primjenjuje sankcije protiv Rusije, vrijednost uvoza iz te države, ali i izvoza u Rusiju, nije se smanjila. Količina roba koje je Hrvatska uvezla iz te zemlje u razdoblju od početka siječnja do kraja listopada prošle godine sigurno se smanjila, no s obzirom na to da su cijene energenata rasle, vrijednost uvoza je čak i veća nego 2021. godine i to za 7,2 posto. Vrijednost izvoza u Rusiju povećana je za 0,7 posto.