Tragom odluke Ustavnog suda

Ispitali smo misle li trgovački lanci zbog neustavne zabrane rada nedjeljom tužiti državu: ‘Nešto je drugo sada puno važnije’

Jagoda Marić

Foto Kristina Stedul Fabac PIXSELL

Foto Kristina Stedul Fabac PIXSELL

U većini trgovačkih lanaca ne misle ulaziti u sukob s državom posebice u trenutku kad se Vlada sprema po treći put u posljednjih 20 godina donijeti zakon koji će regulirati, odnosno ograničiti rad trgovina nedjeljom



Zagovornici ideje da se rad Nacionalnog stožera Civilne zaštite preciznije regulira zakonom i da odluke o bilo kakvim ograničenjima i zabranama za građane i tvrtke donosi parlament, često su isticali da se Hrvatska prepuštajući sve te odluke stožeru izlaže potencijalno brojnim i visokim zahtjevima za odštetama.


Odluka Ustavnog suda koji je »blagoslovio« osam od devet mjera stožera, »spasila« je državu takve prijetnje, ali je otvorila pitanje hoće li zbog devete mjere, zabrane rada trgovina nedjeljom, država trgovcima morati platiti milijunske odštete. No, jednomjesečna zabrana rada nedjeljom, koju je stožer označio potrebnom epidemiološkom mjerom, a Ustavni sud zaključio da je imala legitiman cilj zaštite života i zdravlja građana, ali da nije ispunjavala zahtjev razmjernosti, po svemu sudeći ipak neće opteretiti državnu blagajnu, odnosno porezne obveznike.


U većini trgovačkih lanaca su nam ili u razgovoru, ili u pisanom odgovoru jasno rekli ili dali do znanja da neće tužiti državu niti će tražiti odštetu, a i oni koji kažu da treba sačekati objašnjenje odluke Ustavnog suda prije donošenja bilo kakve odluke, zapravo to govore kako bi si stvorili bolju poziciju u pregovorima s Vladom oko budućeg zakona kojim će se regulirati rad nedjeljom, ali i eventualnih mjera koje bi trebale pomoći trgovcima da prebrode krizu, posebice onima koji prodaju neprehrambene proizvode i koji su pretrpjeli i još uvijek trpe puno veće gubitke nego maloprodajni lanci koji prvenstveno prodaju robu koja kućanstva svakodnevno troše poput hrane, kozmetike, higijenskih potrepština…


Izgubljen prihod




Tako su nam i u Konzumu i u Lidlu, dva najveća maloprodajna lanca, jasno rekli da neće tražiti odštetu i da neće tužiti državu. No, na pitanje koliko su prihoda izgubili jer su mjesec dana njihovi dućani bili zatvoreni nedjeljom, nisu odgovorili.


Iz Konzuma su još dodatno poručili da su s ciljem zaštite zdravlja i sigurnosti zaposlenika i kupaca, dosad uvijek poštovali i da će nastaviti poštovati sve odluke zakonodavnih tijela i nadležnih institucija te će svoje poslovanje i dalje po potrebi prilagođavati eventualnim novonastalim okolnostima. Iz te je napomene potpuno jasno da iz tog lanca, a takav je vjerojatno stav i ostalih, ne misle ulaziti u bilo kakav sukob s državom posebice u trenutku kad se Vlada sprema po treći put u posljednjih 20 godina donijeti zakon koji će regulirati, odnosno ograničiti rad trgovina nedjeljom.


Kad je riječ o trgovcima neprehrambenim proizvodima, dominantno onima koji prodaju odjeću i obuću i smješteni su u velikim šoping centrima, ni njima čini se nije cilj godinama se sporiti s državom da bi možda dobili odštetu. Više ih, potvrdili su nam mnogi, zanima razgovor s Vladom oko mjera koje bi im trebale pomoći preživjeti ovu godinu. Pozivaju se na zemlje Europske unije koje su već odlučile pomoći sličnim tvrtkama na svom tržištu, a imaju i prijedlog koja bi tri poteza Vlada trebala što hitnije povući. Tako predlažu da se šoping centrima ukine plaćanje nekoliko naknada, poput komunalne naknade, vodne naknade, te naknade za obnovljive izvore energije, koje čine i do 35 posto njihovih troškova. Očekuju da će Vlada što prije donijeti takve odluke jer ako se bude odugovlačilo, pitanje je tko će preživjeti i na koga će se te odluke primjenjivati.


Odluka poslodavaca


Nisu naravno trgovci sretni zbog najavljenog ograničavanja rada nedjeljom, koju je dosad dva puta srušio i Ustavni sud, ali HDZ-ovo je to predizborno obećanje i prije ovih parlamentarnih izbora, ali i onih 2016. godine. Na zakonu se radilo u proteklom mandatu dok je Ministarstvo gospodarstva vodio Darko Horvat i plan je bio da se taj zakon donese u ovoj godini i da se rad nedjeljom regulira tako da trgovine mogu raditi osam do 12 nedjelja godišnje, a o tome kad će njihove prodavaonice biti otvorene, odlučivali bi sami poslodavci. U Vladi su tako računali da bi trgovci na obali birali nedjelje za vrijeme turističke sezone, dok bi ostalima vjerojatno više bile privlačne prosinačke nedjelje i vrijeme blagdanske kupnje.


Trgovci su sve dosadašnje pokušaje države da ograniči rad nedjeljom rušili na Ustavnom sudu, ni sada nisu raspoloženi za zabrane i ograničenja, ali ni među poslodavcima više ne vlada jedinstveni stav. Tako je trgovački lanac KTC od 1. siječnja ove godine, i bez zakonskih ograničenja, ukinuo rad nedjeljom i time je za njihovih oko 1.400 zaposlenika svaka nedjelja postala neradna.