Potražnja

Ispada da Hrvati, unatoč krizi, više kupuju zlato nego ga prodaju. Ispitali smo zašto je to tako

Aneli Dragojević Mijatović

Foto Reuters

Foto Reuters

Ove godine to je kulminiralo, i dio ljudi želi se jednostavno maknuti iz fiat-valuta, te imati nešto opipljivo, tumači Ivanović



Cijene rastu, a plaće ih ne prate, pa realni dohoci padaju. Inflacija nagriza i glavnicu štednje onih koji raspolažu novčanim viškovima.


Kamate na depozite u bankama su nikakve, no unatoč tome štednja u bankama raste. Rastu kunski depoziti na transakcijskim računima, ali i oročeni, mahom u eurima.


Hrvatska uskoro uvodi euro, a u kućnim zalihama, prema procjeni Hrvatske narodne banke, još je oko 30 milijardi kuna gotovine koju će građani ili promijeniti u euro ili neku drugu valutu, položiti na štednju ili pak investirati u neki oblik imovine.




S obzirom, dakle, na rastuću inflaciju, građani koji raspolažu kunskim viškovima traže i nove načine kako da sačuvaju vrijednost novca.


Otuda i dalje snažna potražnja za nekretninama, pri čemu kada je riječ o nekretninama uz more, čak polovinu potražnje čini ona inozemna.


Raste, navodno, i potražnja za investicijskim zlatom.


Provjerili smo stoga kakvi su trendovi na tom tržištu, odnosno jesu li takvi da građani sada više prodaju zlato iz svojih kućnih zaliha kako bi popravili kućni budžet (što je bilo posebno izraženo u prošloj krizi) ili su se možda promijenili, na način da se zlato sada možda više kupuje, s obzirom na to da se smatra jednim od utočišta kojima se pribjegava u krizi.


Saša Ivanović, vlasnik i direktor Centra Zlata, kaže da prodaja investicijskog zlata kod njih trenutno višestruko premašuje otkup, odnosno, dok su ranije ljudi mahom donosili zlato da bi ga unovčili, sada daleko više investiraju.


Ivanović napominje da je povećana kupovina investicijskog zlata od strane građana krenula negdje 2018., dodatni rast potražnje zabilježen je u lockdownu, dakle u prvoj polovini 2020., da bi se ove godine, s ratom u Ukrajini, potražnja dodatno intenzivirala. Svi ovi krizni događaji su, ispada tako, samo pogodovali investiranju u zlato.


Istopile se zalihe


– Najveći razlog zašto građani kupuju zlato je da zaštite vrijednost novca uslijed sve veće inflacije. Ona je službeno oko 12 posto, no kada dođete u dućan, vidite da je i veća.


Ove godine to je kulminiralo, i dio ljudi želi se jednostavno maknuti iz fiat-valuta, te imati nešto opipljivo, tumači Ivanović.


Veli da se najviše kupuju zlatne poluge od 50 te 100 grama. Snažan rast cijene zlata zabilježen je, kaže, početkom godine, dok trenutno cijena zlatu stagnira zbog toga što dolar jača.


Statistika govori da se iz Hrvatske i dalje izvoze značajne količine zlata, no Ivanović veli da je period najveće prodaje od strane građana ipak iza nas.


– Većinom se to što su ljudi uopće imali za prodati istopilo. Taj trend prodaje zlata iz kućanstava bio je jako izražen u prošloj krizi, pa sve negdje do prije desetak godina, kada su se iz kućnih zaliha zaista prodavale abnormalne količine.


Sada se puno više kupuje i investira, odnosno, takav je trend u našoj tvrtki, ističe Ivanović. Kaže da je vani, u Njemačkoj, Austriji, Sloveniji, potražnja za zlatom i veća, a kod nas je porast potražnje zabilježen i ulaskom u EU jer je tad ukinut porez na investicijsko zlato.


Treba ovdje podsjetiti i na veliku potražnju građana za zlatnim kunama koje je prigodno ponudio HNB, a za koje se očekuje da će u budućnosti imati i numizmatičku vrijednost.


Davor Žic, izvršni direktor marketinga Auro Domus Grupe, također kaže da trenutačno, prema vrijednosti zlata, prodaja investicijskog zlata značajno nadmašuje otkup zlata.


Prema procjeni Auro Domusa, u ukupnoj trgovini zlata u Hrvatskoj, zlato otkupljeno od klijenata ima udio od oko 20 do 30 posto, dok na investicijsko zlato koje su kupili hrvatski građani otpada oko 70 do 80 posto.


Krizna vremena


– Inače, naša je procjena da je ukupno tržište zlata u Hrvatskoj ove godine vrijedno oko 2,5 do 3 milijarde kuna. To je značajno povećanje u odnosu na ranije godine, čemu najviše doprinosi rastući trend povećanog interesa građana za kupnjom investicijskog zlata.


Iako je i interes Hrvata za uslugom otkupa porastao u protekle dvije i pol godine, odnosno od početka globalne pandemije koronavirusa, prvenstveno zbog popunjenja kućnih budžeta u kojima su izostali sezonski prihodi vezani uz turizam, bilo kroz iznajmljivanje kapaciteta ili sezonski rad, značajno je brže rastao interes za kupnjom investicijskog zlata.


Taj se trend osobito pojačao u ovoj godini, što objašnjavamo situacijom u kojoj su se povezala tri ključna uzroka.


Prvi je visoka i rastuća inflacija zbog koje građani suočeni s realnim padom vrijednosti imovine traže investicije koje će im očuvati imovinu u kriznim vremenima, drugi je ratno stanje u Ukrajini, a treći je uvođenje eura u Hrvatsku.


Naime, primijetili smo da građani koji su držali kune na štednji (u bankama ili »pod madracom«), zbog promjene valute počinju razmišljati o potrebi ulaganja ušteđenih sredstava, a tada vrlo često odabiru zlato kao investiciju, ističe Žic.