Ukupno, realizacija investicija s lanjskih je 3,45 milijardi kuna u lipnju ove godine narasla na 4,51 milijardu kuna, no javna su društva imala puno ugovorenih, a nerealiziranih poslova. Na čekanju su i brojni, velebno najavljivani projekti javno-privatnog partnerstva bivšeg ministra Radimira Čačića
ZAGREB » Hoće li graditi LNG terminal na Krku, Vlada će odlučiti nakon što najesen krene na »road show«, u potragu za investitorima, i kupcima plina s tog terminala. Najavio je to ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak, napominjući kako Vlada još nije »otpisala« ni gradnju HE Ombla kod Dubrovnika, za koju se, pored mnogobrojnih dosadašnjih, namjerava napraviti još studija. Što se Plomina C tiče, do početka studenog čekat će se potencijalne partnere – japanski Marubeni, korejski KOSEP i talijanski Edison, da dostave svoje obvezujuće ponude za gradnju i upravljanje trećim blokom plominske termoelektrane.
Lučke uprave u plusu
Što je i koliko investicija do sada realizirano, odnosno koliko ih stoji, pokazuje registar investicija Centra za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija (CEI), koji kaže kako je realizacija investicija javnih društava u lipnju ove godine bila za 30 posto veća od realizacije u lipnju lani. HEP grupa je imala 11 posto investicija manje, JANAF 13 posto manje, Plinacro šest posto više – čime je u energetici, ukupno, realizirano deset posto manje nego u lipnju 2012. godine.
Energetska obnova zgrada, projekt predstavljen dolaskom ove Vlade na vlast, trebao je zaposliti 15 tisuća građevinaraca i dovesti u red 11 tisuća javnih zgrada. Kako sada stvari stoje, a već se dugo ništa nije pomaknulo s mjesta, potpisano je tek pet ugovora, dva su spremna za ugovaranje. Problema je u realizaciji puno, no kako odgovaraju iz CEI-ja, Vlada od ovog projekta neće odustati.
Hrvatske autoceste realizirale su 13 posto više negoli u lipnju prošle godine, Hrvatske ceste za 110 posto više, HŽ Cargo, primjerice, 30 posto manje, a lučke uprave 40 posto više. Općenito, u pomorstvu, prometu i infrastrukturi realizacija investicija ovog je lipnja bila 36 posto veća nego prošloga, dok su Hrvatske vode i Hrvatske šume realizirale 94 posto više nego lani. Ukupno, realizacija investicija s lanjskih je 3,45 milijardi kuna u lipnju narasla na 4,51 milijardu kuna. U prvom polugodištu ove godine javna su društva imala ugovorenih, a nerealiziranih poslova u vrijednosti od 10,3 milijarde kuna.
Hrvatske autoceste (HAC) u realizaciji trenutačno imaju autocestu A10 od granice s BiH do Metkovića i čvor Ploče – Metković, čiji se datum završetka planira za listopad ove godine. Kako stoji u registru CEI-ja, ova realizacije ide prema planu. Usporena je, pak, HAC-ova realizacija A1 od Splita do Ploča, u vrijednosti 6,7 milijarda kuna, započeta 2005. godine i koja je trebala biti završena do ovogodišnjeg lipnja. Po planu ne ide ni A5 Beli Manastir – Osijek Granica, započeta u rujnu 2005. godine, čiji se završetak planira do lipnja 2017. godine.
Hrvatske ceste iduće godine imaju u planu pustiti u promet južnu obilaznicu Osijeka, započetu u kolovozu 2011., no i taj posao ide sporo, dok je u potpunom zastoju projekt ceste Majdan – Jamani – Klis, započete krajem 2008., koja je u promet trebala biti puštena ove godine, kao i gradnja ceste D8 Plano – Split, započete također krajem 2008. godine, čiji je planirani rok završetka 2015. godina.
Neodlučnost nadležnih
HEP-ov projekt, revitalizacija HE Zakučac, započeta prije devet godina, teče prema planu, i namjerava se završiti krajem 2016. godine. Riječ je o projektu vrijednom oko 997 milijuna kuna. Istovremeno, usporena je gradnja 1,7 milijardi kuna vrijednog novog bloka u TE Sisak, planirana za lipanj iduće godine. Sudeći prema podacima CEI-ja, prema planu ide izgradnja akumulacije Čitluk, 18,2 milijuna kuna vrijedna investicija Hrvatskih voda, čiji se završetak planira krajem ove godine, dok kasni gradnja kanalizacijskog sustava Vukovara, planirana za kraj prošle godine. Novi trajektni terminal u Zadru, investicija od 1,77 milijarda kuna, predviđa se za svibanj 2014. godine, i njegova gradnja, kaže Centar za praćenje investicija, teče prema planu.
Projekti javno-privatnog partnerstva, velebno najavljivani projekti bivšeg ministra Radimira Čačića, nadalje, imaju velikih problema, prvenstveno zbod neriješenih imovinsko-pravnih odnosa, ali i neodlučnosti jedinica lokalne i regionalne samouprave u koncipiranju konačnih opsega projekata.
Jedan od takvih projekta je gradnja Trga pravde u Zagrebu, na koji bi se trebale preseliti pravosudne institucije, i čija je vrijednost procijenjena na 1,35 milijardi kuna. Prije nekoliko dana taj se projekt pomakao s mrtve točke, odnosno pokrenut je postupak javne nabave za izbor privatnog partnera. Za gradnju neuropsihijatrijske bolnice u Popovači, vrijedne 125,5 milijuna kuna, provodi se drugi krug javnog nadmetanja za odabir privatnog partera, dok se za gradnju 126 milijuna kuna vrijednog Hrvatskog povijesnog muzeja u Zagrebu čeka dostava tehničkih parametara. Na čekanju je i gradnja bolnice u Varaždinu, kao i obnova devet škola u tom gradu. U Istarskoj se županiji pak čekaju kojekakve lokalne suglasnosti i odluke o gradnji četiri škole, vrijednosti 146 milijuna kuna, u Puli i Poreču.
Slab interes za POS plus
Tako rijetko viđenu, jednu je »prvu lopatu« cementa prije nekoliko tjedana na kamen temeljac bacila ministrica graditeljstva Anka Mrak-Taritaš, otvorivši gradilište za buduća 332 stana u programu POS-a u Zagrebu, a gradnja novih POS-stanova započela je i u Splitu. U POS-u je, pokrenutom 2002. godine pa do danas, izgrađeno oko 5.200 stanova koji bi sa svojom najvišom dopuštenom cijenom od 1.200 eura po četvornom metru, da se grade u značajnijem broju, sigurno rušili i dalje previsoke cijene stanova u vlasništvu banaka. Istovremeno, međutim, država te previsoke cijene projektom POS plus, u namjeri da se proda 20.000 novih stanova na tržištu, pomaže održati visokima. Za POS plus građani, međutim, nisu zainteresirani, odnosno nisu za njega financijski sposobni.
Od 50 milijuna kuna, koliko je država predvidjela za zajam građanima u ovoj godini za kupnju POS plus stana, pri čemu se dobiti može 200 eura po kvadratu, do sada je povučeno samo 3,5 milijuna kuna. Uzme li se u obzir da država za prosječan stan posuđuje oko 12 tisuća eura, koje joj kupac vraća nakon što, veći kredit, otplati banci, to znači da je do sada država posudila novac za kupnju jedva 38 stanova od planiranih oko 550 u ovoj godini. Time je u POS plusu prodano niti pola posto od ukupnog broja neprodanih stanova na tržištu. S druge strane, puno je veći interes za najam državnih stanova, koji najmoprimac povoljno kasnije može i otkupiti. Svojih je 80 stanova država u Zagrebu proljetos dala u najam po cijeni od samo 20 kuna za četvorni metar. Interes je bio puno veći od broja raspoloživih stanova, zbog čega iz Ministarstva graditeljstva najavljuju kako će s bankama, vlasnicima praznih novih stanova, ove jeseni pokušati dogovoriti da te stanove barem daju u povoljniji najam onima koji do vlastitog krova nad glavom, a takvih je sve više, ne mogu, ili ne žele.
