Industrijska je proizvodnja u Hrvatskoj u ožujku pala za 7,9 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, što je znatno veći pad nego što se očekivalo i veći nego u prva dva mjeseca ove godine, prenosi Hina podatke Državnog zavoda za statistiku, koji je u ponedjeljak objavio da je, prema desezoniziranim podacima, industrijska proizvodnja u ožujku pala za 2,5 posto u odnosu na veljaču, dok je u odnosu na ožujak prošle godine potonula za 7,9 posto. 

    To je, navodi se, najveći pad proizvodnje od studenoga 2009. godine, kada je skliznula 8,6 posto i kada je domaće gospodarstvo bilo u dubokoj recesiji. To je i znatno veći pad nego što se očekivalo. 

Bit će još gore

– Uz slabu domaću potražnju, na industrijsku su se proizvodnju dodatno negativno odrazila nepovoljna kretanja u Europskoj uniji, odnosno slabija inozemna potražnja. Promatrajući prema kategorijama GIG-a, godišnja stopa pada zabilježena je u svim područjima izuzev kod netrajnih proizvoda za široku potrošnju, pri čemu je najviše pala proizvodnja energije (-16,7 posto) i intermedijarnih dobara (-14,2 posto). Promatrajući prema NKD-u, u prvom je tromjesečju u području Rudarstvo i vađenje proizvodnja smanjena za 10,1 posto godišnje, pri čemu je u djelatnosti Vađenje sirove nafte i prirodnog plina zabilježen pad od 14,6 posto. U prerađivačkoj industriji u prvom je tromjesečju pad proizvodnje iznosio 6 posto godišnje. Proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda u promatranom je razdoblju pala za 24,9 posto, što bi se moglo nepovoljno odraziti na domaći izvoz s obzirom da se radi o jednoj od najvažnijih izvoznih grana. Proizvodnja računala te elektroničkih i optičkih proizvoda nastavlja bilježiti vrlo visoke stope pada, iako u samoj strukturi nema veći značaj, pa je u prvom tromjesečju pala za 61,4 posto godišnje. S druge strane, proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava (uglavnom brodogradnja) bilježi pozitivne stope pa je u promatranom razdoblju porasla za 33,9 posto godišnje, no u prvom tromjesečju 2011. proizvodnja je u ovoj djelatnosti zabilježila prosječan pad od 26,2 posto godišnje, opisuju analitičari Raiffeisen banke. Dodaju da »visoki pad industrijske proizvodnje u prvom tromjesečju nagovješćuje negativan rezultat BDP-a. 

    – Usporavanje gospodarstva EU i nagomilani strukturni problemi domaće industrije potpomognuti slabom domaćom potražnjom, odražavaju se na industrijsku proizvodnju, a zamjetnije poboljšanje trendova ne očekujemo ni idućih mjeseci, zaključuju u RBA. 

   Pad potražnje

Analitičar Splitske banke Zdeslav Šantić kaže da ovako snažan pad industrijske proizvodnje u ožujku potvrđuje da u prvom kvartalu ove godine domaća industrija osjeća posljedice pada domaće potražnje, što je posljedica rasta nezaposlenosti i dijelom rezova, odnosno fiskalne konsolidacije, a definitivno, kaže, slabi i potražnja sa stranih tržišta. Na sve se to nasložila i potreba za restrukturiranjem domaće industrije, pri čemu, zanimljivo, još i veći pad ublažava doprinos brodogradnje, koji je u prvom kvartalu pozitivan. U nastavku godine Šantić očekuje daljnji pad industtrijske proizvodnje, doduše nešto blažeg intenziteta, ali prosjek će, veli, biti negativan. Očekuje, međutim, i daljnji pad zaposlenosti. 

    – U svakom slučaju, bit će ovo jedna teška godina, godina čišćenja i priprema za oporavak, zaključuje Šantić, dodajući da izvorni indeksi ukazuju na još veći pad industrijske proizvodnje, od čak 9,3 posto. 

    Ekonomski stručnjak Guste Santini kaže da su ovakvi pokazatelji očekivani jer su se negativnosti godinama kumulirale i ovo sada je posljedica te politike. Ova vlada, napominje, za to nije kriva, no još uvijek nismo definirali kamo hrvatski brod želi ići i što treba činiti da zaustavimo ovaj pad proizvodnje i zaposlenosti.   

– Treba nam nova filozofija, nova paradigma razvoja, koju očito ni ova vlast ne želi razmotriti. Jer, ista politika kakva nas je u probleme dovela, teško da će nas iz problema izvući. Van svake sumnje utjecalo je na ovakve pokazatelje i stanje u eurozoni. Europi ide prilično loše na čelu s ovim barjaktarima neoliberalne politike koji su donijeli i fiskalni pakt, veli Santini.   

Štednja i rad

  – Nešto dakle treba i ušparati, a ne samo dugove reprogramirati, i to uz kamatu od 6,375 posto jer dio viška vrijednosti, koliko god on mali bio, na taj način odlazi van. Nova paradigma nam je potrebna, više proizvoditi, više štedjeti i više raditi, a osobno ne vidim da i ova vlada ide u tom pravcu. Istina je da je tešku situaciju naslijedila i za nju najvećim dijelom nije kriva, no ako hitno nešto ne poduzme, postat će i sama dio problema, a ne dio rješenja, poručuje Santini.

Na pitanje o kretanju BDP-a do kraja godine, Santini veli kako će “biti onako kako Gospodin Bog kaže” pa ako odluči da će biti lijepo vrijeme, izvući ćemo se kroz turizam. Ovisimo, zaključuje, kompletno o eksternim faktorima.