Iako se dio građana možda ponadao da će uslijed devizne liberalizacije  koja je na snagu stupila početkom ove godine lakše dolaziti do jeftinijih kredita u inozemstvu, čini se da baš i nije tako.

Prema odgovorima  banaka koje posluju u Hrvatskoj, njihove matične banke mahom ne  odobravaju kredite nerezidentima radi velikih rizika naplate u koje se  radije ne upuštaju.

Općenito, kažu analitičari, prekogranično kreditiranje građana ni u samoj Europskoj uniji nije intenzivno, većinom se ljudi  zadužuju u zemlji u kojoj primaju plaću jer tako lakše dolaze do kredita  budući da je i većina instrumenata osiguranja vezana uz redovne priljeve.

Budući da su, prema zadnjim dostupnim podacima HNB-a, kod nas  kamate na stambene kredite oko 2 do 3 postotna boda veće od prosjeka  eurozone, jer se primjerice kreću oko 6 do 7 posto, dok su vani oko 4  posto, domaće smo bankare upitali i boje li se dakle odljeva potražnje  za kreditima preko granice, odnosno očekuju li da bi se naši građani u  većem broju mogli okrenuti inozemnim bankama koje nisu prisutne u  Hrvatskoj, te kako bi to utjecalo na tržište kredita u Hrvatskoj i kamatne stope. 

Složen postupak

U Erste banci podsjećaju da su naši građani, kao i pravne osobe, mogli i do sada uzimati kredite kod banaka u inozemstvu, ali su prema deviznom zakonu bili dužni sredstva iz kredita primiti na račun kod hrvatske banke jer nisu smjeli imati otvorene račune u inozemstvu, kod inozemnih banaka, osim u iznimnim slučajevima i to uz odobrenje HNB-a.

 Liberalizacijom deviznog poslovanja od 1. siječnja ove godine ukinuta  je obaveza unosa sredstava iz kredita u stranoj zemlji u Hrvatsku te se  dozvoljava slobodno otvaranje računa kod banaka u inozemstvu, tako  da će se sredstva iz kredita dobivenog u inozemstvu moći i zadržavati u  inozemstvu.

Naravno, ostaje i dalje na snazi obaveza osobe koja se zadužuje vani izvješćivanja o kreditnoj zaduženosti u inozemstvu o čemu  oni trebaju voditi brigu, opisuju u Erste banci. Dodaju da su naši  građani i do sada mogli podizati kredite u drugim državama, kao na  primjer u Austriji, ali u praksi to u pravilu nije bio čest slučaj zbog neadekvatnih instrumenata osiguranja po kreditu. 

– Erste banka u Hrvatskoj nudi cjelokupnu paletu kreditnih i štednih  proizvoda, a građani koji ne žele poslovati s hrvatskim bankama, nego  bankama u inozemstvu, trebaju kao i do sada direktno kontaktirati te  banke, ističu u Erste banci Hrvatska, dok su iz njihove centrale u Beču  već prije poručili da u pravilu ne kreditiraju nerezidente jer su instrumenti osiguranja preko granice, a situaciju na lokalnom tržištu ne poznaju.

Točnije, ako je klijent hrvatski građanin koji živi, radi i gradi kuću  u Hrvatskoj, tada Erste Bank Beč neće financirati njegove potrebe već  će ga radije uputiti na banku-kćer na lokalnom tržištu.

Ako je pak klijent hrvatski građanin koji živi, radi i želi graditi u Austriji, tada se  može obratiti austrijskoj Erste banci. Iz Erstea Hrvatska nadalje kažu  da općenito postupak uzimanja kredita u inozemstvu nije jednostavan,  već složen.

Uvjeti kreditiranja, vele, ovise o namjeni, procjeni kreditne  sposobnosti i općenito procjeni rizika. Drže da liberalizacija novčanih  tijekova ne bi trebala imati značajan utjecaj na preferencije kompanija i  građana, stoga i u 2011. očekuju rast kreditnih plasmana iznad prosjeka  rasta tržišta.

Ništa za strance

U Splitskoj banci pojašnjavaju da su promjene deviznog režima uvedene u smislu otvaranja računa i držanja depozita hrvatskih rezidenata  u inozemstvu, dok je mogućnost podizanja kredita bila »oduvijek« raspoloživa tj. i prije ove zadnje liberalizacije.

Međutim, kažu, u praksi se  to vrlo rijetko događa jer banke iz inozemstva u pravilu ne kreditiraju  rezidente drugih država jer ne poznaju njihov pravni sustav niti rizike  (za te banke) koje takvi plasmani povlače za sobom.

Stoga, ukoliko se  građanin obrati vlasnici Splitske banke u Francuskoj, ona će ga uputiti  na banku u Hrvatskoj jer ne odobrava kredite hrvatskim rezidentima.

U  Splitskoj banci drže i da liberalizacija neće imati nikakav utjecaj na  tržište kredita u Hrvatskoj jer »niti druge bankarske grupacije ne odobravaju kredite hrvatskim rezidentima, a ako neke rijetke i odobravaju,  to su mogle činiti nesmetano i prije 1. siječnja 2011.«

Prekretnica ulazak u EU 

U Raiffeisen banci (RBA) nemaju posebno reguliranu proceduru za  upite klijenata o ponudi štednih i kreditnih proizvoda ostalih banaka,  članica Raiffeisen grupacije u inozemstvu.

O navedenim proizvodima  klijenti se mogu informirati u bilo kojoj banci Raiffeisen grupacije ili na  njihovim web stranicama.

Glavni ekonomist RBA Anton Starčević kaže  da ponuda kredita za hrvatske rezidente inozemno iz inozemnih banaka  ne bi trebala promijeniti potražnju za kreditima u domaćim bankama  budući je kreditiranje stanovništva radno intenzivna djelatnost vezana  uz obradu obimne dokumentacije na lokalnom jeziku i administriranje  kredita uz poštivanje lokalne regulacije.

– Do pridruživanja Hrvatske u Europsku uniju ne očekujemo razvoj  prekogranične ponude kredita za stanovništvo, izuzev u malobrojnim iznimnim slučajevima.

Nakon priključenja, inozemne banke registrirane  unutar EU moći će otvarati podružnice na teritoriju Hrvatske i nuditi  kredite i ostale financijske proizvode te usluge za rezidente.

Tada bi  mogla ojačati ponuda kredita jer bi u tim podružnicama djelatnici mogli  obraditi kreditne zahtjeve te provesti proceduru odobravanja isplate  kredita te ih potom administrirati do konačne otplate. Međutim, cijena  tih kredita ne bi trebala odstupati od ponude domaćih banaka, zaključuje Starčević.

Drukčiji pravni okvir

U Privrednoj banci Zagreb vele da je odluka o tome gdje će i u kojoj  banci klijent podignuti kredit individualna, a također svaka banka  ima  svoje propisane kreditne uvjete i procedure kao i kriterije za  procjenu   rizika.

Općenito, kako kod  nas tako i u drugim zemljama  banke uglavnom ne pribjegavaju praksi  kreditiranja građana u inozemstvu  najčešće zbog smanjene mogućnosti kontrole i upravljanja rizicima izvan granica  zemlje i drukčijeg pravnog okvira, jer se primjenjuju zakonski propisi  države u kojoj se kredit odobrava kao i individualni uvjeti banke i drugo, kažu u PBZ-u.

Oni će svojim klijentima  pružiti  sve raspoložive informacije sukladno potrebama i mogućnostima.