Riječ je o komparativnoj analizi temeljenoj na podacima Eurostata, kojom je HUT osim Hrvatske obuhvatio Francusku, Grčku, Cipar, Italiju, Maltu, Španjolsku, Sloveniju i Portugal, iz čega je vidljiv nastavak ubrzanog rasta troškova u Hrvatskoj u odnosu na tu konkurenciju, što, po HUT-u, negativno utječe na profitabilnost i investicijski potencijal domaćeg sektora.




Analiza je naime pokazala da su u prvih šest mjeseci ove godine ključni troškovi hotelijera u Hrvatskoj rasli dvostruko više od te konkurencije – troškovi rada porasli su 11,7 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok je prosjek mediteranske konkurencije unutar EU-a 4,2 posto.


Slično je i s cijenama hrane, koje su u Hrvatskoj u promatranom razdoblju rasle pet posto, a u prosjeku u EU mediteranskoj konkurenciji 2,6 posto.


Iz HUT-a ističu da podaci za prvih šest mjeseci ove godine samo potvrđuju trend bržeg rasta troškova u domaćoj smještajnoj i ugostiteljskoj industriji u odnosu na mediteransku konkurenciju, a koji je izražen od početka 2023. godine.


Najviše je pritom porastao trošak rada, koji u domaćoj smještajnoj i ugostiteljskoj industriji već posljednje četiri godine raste dvoznamenkastim stopama – 11,3 posto u 2022., 15 posto u 2023., 13,6 posto u 2024. i 11,7 posto u 2025.


To je sve značajno više od EU mediteranske konkurencije, gdje prosječan porast niti u jednoj od tih godina nije prelazio 7,5 posto.


Kod cijena hrane, veći rast u prvoj polovici ove godine od Hrvatske imala je samo Slovenija, od 5,7 posto, a kod ostalih promatranih zemalja nitko nema rast veći od 4 posto. Primjerice, Cipar bilježi čak pad cijena hrane od 0,2 posto, navode iz HUT-a.


Cijenama domaći hotelski smještaj ne može pratiti takvo povećanje troškova, pa tako nakon prošlogodišnjeg povećanja cijena hotelskog smještaja u Hrvatskoj od svega 1,9 posto što je više nego dvostruko niže od prosjeka EU mediteranske konkurencije od 4,5 posto, u prvoj polovici ove godine je zabilježen rast cijena od 4,6 posto, što je “tek nešto viši od stope rasta u konkurentskim EU mediteranskim zemljama od 3,9 posto”.


Komentirajući podatke iz analize, direktor HUT-a Veljko Ostojić naglašava da su cijene hotelskog smještaja u Hrvatskoj i prošle i ove godine rasle manje od rasta ključnih troškova u hotelijerstvu, konkretno rada i hrane, kao i da troškovi u domaćem hotelijerstvu nastavljaju rasti brže od mediteranske konkurencije, što slabi poziciju domaćih hotelijera.


“Padajuća profitabilnost sektora umanjuje njegov investicijski potencijal i atraktivnost ulaganja u hotele, što pak narušava konkurentnost čitavog domaćeg turizma s obzirom da hotelski sektor generira puno dulji turistički promet i veću prosječnu potrošnju, te i razvija lokalne destinacije, cjelogodišnja radna mjesta, otvara mogućnosti za razvoj dodatnih biznisa povezanih s turizmom i znatno manje opterećuje lokalnu infrastrukturu. Hrvatska sa najlošijom smještajnom strukturom na Mediteranu, sa svega 9,5 posto hotelskog smještaja u ukupnom smještajnom kapacitetu, treba potaknuti značajno više investicija u hotelski sektor, posebice jer potražnja za takvim smještajem raste”, poručuje Ostojić.


Tome u prilog zaključno iznosi i da je popunjenost hotela najviše kategorije, četiri i pet zvjezdica, i ove sezone u samoj špici, što znači i po najvišim cijenama, iznad 90 posto.