ZAGREB Poraslo je povjerenje inozemnih vjerovnika u mogućnost Hrvatske da vraća dugove, pa su kamate na njezine državne obveznice jučer pale na razinu nezapamćenu još od kolovoza prošle godine.

Prema izvješćima Zagrebačke i Raiffeisen banke, kamate na sve državne obveznice u eurima i dolarima, čak i one s najduljim dospijećem, spustile su se ispod 6,5 posto, iako su još prije nekoliko mjeseci dotaknule neprihvatljivih osam posto.

Pad kamata zasigurno će ohrabriti ministra financija Slavka Linića da se na proljeće, prema najavama, u Americi zaduži za oko 1,5 milijardu dolara, kako bi Hrvatska mogla redovito vraćati stare dugove.

Niže kamate znače da će proračun uštedjeti stotine milijuna kuna koje će, u tom slučaju, eventualno preusmjeriti za druge potrebe.

 – Prinosi na hrvatske obveznice padaju ponajprije zato što se stabilizira situacija u eurozoni, odnosno rješava se pitanje grčkoga duga. Drugi je razlog to što su tržišta obveznica najprije uračunala špekulacije da će Hrvatska izgubiti kreditni rejting. No, agencija Fitch je nedavno taj rejting ostavila istim, pa to sada utječe na pad kamata, kaže ekonomist Ante Babić.

Film događaja odmotava se unatrag, pa rastu i izgledi Hrvatske za održavanje postojećeg rejtinga, barem do ljeta.

– U financijskim krugovima se šuška da će i ostale dvije svjetske agencije zadržati Hrvatskoj kreditni rejting, dodaje Babić. Rijetko se, kaže, događa da mišljenja tih agencija bitno odudaraju.

Kako je naš list pisao, predstavnici bonitetne agencije Moody’s doputovali su Zagreb protekloga tjedna, dok će Standard & Poor’s stanje u Hrvatskoj ispitivati nešto kasnije. Sve njihove ocjene očekuju se najkasnije u travnju.

I analitičari RBA, u jučerašnjem dnevnom izvješću, kao glavni razlog za smanjivanje rizika na hrvatski dug navode konsolidaciju u eurozoni. Zbog toga oni očekuju i nastavak pada kamata na hrvatske državne obveznice, ali sporije nego dosad. Prema podacima Zabe, čak i kamate na eurske obveznice Agrokora posljednjih su mjeseci znato pale – s 12 na 8,9 posto.