Radna snaga

Hrvatski hotelijeri našli novu zemlju za uvoz radnika: Razgovaramo s vlastima, dovodimo ih na tisuće

Branko Podgornik

Ilustracija / Foto Dusko Jaramaz/PIXSELL

Ilustracija / Foto Dusko Jaramaz/PIXSELL

Velika nevolja hotelijera jest manjak radnika, jer su ove godine imali nepopunjenih osam posto radnih mjesta



Ove godine Hrvatska je u turizmu bila pobjednica Mediterana, što znači da smo bili najbolji onda kada nam je bilo najteže, naglasio je Veljko Ostojić na jučerašnjem kongresu hotelijera, ocjenjujući rezultate sezone.


Takvog uspjeha ne bi bilo bez snažne suradnje privatnog i javnog sektora tijekom pandemije, bez pomoći države koja nam je omogućila i očuvanje radnih mjesta, dodao je predsjednik Udruge poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske.


Hrvatska je ove sezone dosegnula razinu turističkog prometa od 72 posto u odnosu na stanje prije pandemije, dok su njezine konkurentkinje poput Španjolske, Italije i Portugala ostale ispod 40 posto, čulo se na kongresu.




– Najbolje rezultate ostvarile su kompanije koje puno ulažu u kvalitetu, kojima je ona na prvom mjestu, istaknuo je Ostojić, izrazivši uvjerenje da će iduća turistička godina biti uspješnija od ove. »Svi su rezultati dostižni ako postoji stalna komunikacija privatnog i javnog sektora«, poručio je.


Doprinos BDP-u


Zaista smo postigli jedan od najboljih rezultata u Europi, zadovoljno je dodala Nikolina Brnjac, ministrica turizma i sporta, napomenuvši da je turizam puno pridonio hrvatskom BDP-u koji je u trećem tromjesečju skočio za 15,8 posto u usporedbi s istim lanjskim razdobljem.


Prodaja u hotelijerstvu, prema njezinim podacima, čak je dosegnula razinu prije pandemije.


– U prvih 11 mjeseci ove godine vrijednost fiskaliziranih računa u hotelijerstvu je 124 posto viša nego prošle godine u istom razdoblju, objavila je Brnjac, navodeći podatke Porezne uprave.


Međutim, to je i povećanje u odnosu na 2019. godinu za malih, ali nama slatkih 0,3 posto, dodala je ministrica, istaknuvši da računa na suradnju javnog i privatnog sektora i u pripremama za iduću turističku godinu.


U kojoj je mjeri turizam pridonio oporavku gospodarstva, analizirao je ekonomist Velimir Šonje iz Arhivanalitike. Gotovo sav pad BDP-a u 2020. godini od 8 posto može se pripisati padu turizma, izravno i neizravno jer su posljedice osjetile i brojne druge djelatnosti povezane s njim.


Ove je godine, pak, turizam pridonio barem s polovinom udjela – s 4 do 5 postotnih bodova – oporavku hrvatskoga BDP-a koji bi trebao biti oko 9 posto veći nego lani.


– Za turizam su ključne investicije, turizam se neće oporaviti sam po sebi, upozorio je Šonje, podsjećajući na to da su domaći hotelijeri u 2020. imali 3,6 milijardi kuna gubitka, što je više od njihove dvogodišnje dobiti prije pandemije.


Stoga je, kaže, dobra vijest da će turizam moći koristiti novac iz europskih fondova, uključujući Nacionalni program za oporavak i otpornost.


Ministrica Brnjac je rekla da u prvoj verziji Nacionalnog programa nisu bila predviđena sredstva za turizam, ali je Vlada uspjela u dogovoru s Europskom komisijom osigurati toj djelatnosti 2,2 milijarde kuna za investicije, od kojih je 60 posto namijenjeno poduzetnicima.


Porezni poticaji


– Na vama je da sada pripremite projekte za zeleni, digitalni i održivi turizam, poručila je Brnjac hotelijerima, podsjetivši da su turizmu potrebne promjene koje će njegovu kvalitetu podići na višu razinu.


No, hotelijerima neće biti dovoljan samo europski novac. Prema mišljenju Šonje i Ostojića, turizmu trebaju snažni porezni poticaji radi zadržavanja radnika i sprečavanja njihova odlaska u inozemstvo, unatoč tome što su plaće u hotelijerstvu porasle za 10 posto.


Hotelijeri očekuju i veće poticaje zbog uvođenja nove karte regionalnih potpora. Hrvatsko je gospodarstvo pripremilo investicija u vrijednosti od 35 milijardi kuna, ali problem je u tome što su zbog pandemije zastale.


– Kad je izbila korona, obuzela nas je strava i pomislili smo da će hotelijeri propasti, rekao je Tomislav Popović, predsjednik uprave Maistre. Međutim, podsjetio je, opstali su zahvaljujući pomoći države te naučili »kako funkcionirati u nemogućim uvjetima«.


Hrvatska je postigla razmjerno višu razinu turističkog prometa od konkurenata na Mediteranu jer je dobro pripremila sezonu, ali i zato što je bliža emitivnim tržištima, ocijenio je Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice.


Usredotočili smo se na najbliža emitivna tržišta, a tako će biti i sljedeće godine, najavio je Staničić, s time da HTZ planira i fokusiranje na udaljenija tržišta, osobito SAD.


Velika nevolja hotelijera jest manjak radnika, jer su ove godine imali nepopunjenih 8 posto radnih mjesta, čulo se na kongresu. Gotovo svi su rekli da žele zadržati domaće radnike, ali da im treba sve više njih iz inozemstva.


Pomoć na razne načine obećao im je Ivan Vidiš, državni tajnik u Ministarstvu rada, koji je najavio i skore razgovore s vlastima u Kijevu o uvozu radnika iz Ukrajine, kojih je ove sezone u Hrvatskoj bilo oko 2,5 tisuća.