Najtežu gospodarsku i socijalnu dramu i dogodine će, uz depresijsku Hrvatsku, trpjeti i kronično prezadužena Grčka, te Španjolska, Portugal i Italija, kao i nerješivo zaostala većina balkanskih zemalja
Pedeset dana prije početka 2013. i sedam i po mjeseci prije proširenja EU na Republiku Hrvatsku, kao da su u podjednako nerješivoj proračunskoj krizi i ta velika Unija i mala Hrvatska: jedna zbog toga što ni dogodine neće iz recesije, a druga što ni dogodine neće iz depresije. I dok će – prema najnovijim prognozama londonskog »Economista«, izvedenih iz poslovnih knjiga i namjera vodećih europskih banaka, dogodine bruto-proizvod u Uniji od 27 članica najvjerojatnije biti jednak ostvarenom prije dvije godine, hrvatski će BDP dogodine u najmanje lošem slučaju – prema predviđanjima analitičara ovdašnjih najvećih banaka, ali i Vlade, i analitičara MMF-a – biti čak deset posto manji od ostvarenog u 2008.!
Europske iluzije
Nasuprot tim prognozama stoje nešto manje siva, ali prozirno nategnuta očekivanja Europske komisije, koja sebe, Europu i sav poslovni svijet uvjerava da će eurozona od 17 članica već iduće godine izaći iz recesije, ali s rastom od samo 0,1 posto, dok će Unija sa svih 27 članica ukupan proizvod povećati za 0,4 posto. A još do sredine ljeta središnja se vlada u Bruxellesu zavaravala »sigurnim« rastom Unijina BDP-a u 2012. za 1,3 posto, čime bi recesija i depresija ostale samo u kronično prezaduženim južnim članicama.
Europskoj proračunskoj krizi ne ide u prilog ni ponovno otvaranje proračunske drame u Sjedinjenim Državama (svom glavnom izvoznom tržištu), gdje je i nakon predsjedničkih izbora odnos snaga u Kongresu ostao kao i dosad. Republikanci su zadržali prevlast u Predstavničkom domu Kongresa, a demokrati u Senatu, pa se očekuje rovovska borba oko »fiskalne litice«. Jer, to bi planirano smanjivanje proračunskih rashoda i ukidanje niza poreznih olakšica, ukupne vrijednosti oko 600 milijardi dolara, i američko gospodarstvo moglo ponovno uvesti u recesiju, ako Kongres ne usuglasi neko – za krupni kapital – mekše rješenje.
Sličnog se marketinga dohvatila i hrvatska vlast, prognozirajući još donedavno da će u 2012. biti »nekog minimalnog rasta«, da bi se nakon podataka o padu BDP-a u prva dva tromjesečja, i o podjednako vjerojatnom padu i u trećem i u četvrtom kvartalu, pomirila s procjenama većine analitičara iz ovdašnjih vodećih banaka, da će biti dobro, ako se u 2012. hrvatski BDP smanji samo dva posto.
Balkanska stvarnost
U takvim okolnostima najnovije su prognoze širenja recesije u Uniji dokaz više da EU nastavlja opasno zaostajati za liderima svjetskog rasta iz Azije. Prema »Economistu« i OECD-u, Kina će i ove godine svoj BDP povećati za visokih 7,8 posto, a dogodine najvjerojatnije i za 8,6 posto, kao što će Indija svoj BDP u 2012. povećati za 5,8, a dogodine još za 6,5 posto. Zahvaljujući stabilno visokim stopama rasta još od 1980. godine, Kina će prema najnovijim prognozama OECD-a već 2016. ostvariti veći BDP i od još liderske Amerike, iako će joj trebati možda i cijelo 21. stoljeće da dosegne razinu američkog BDP-a po stanovniku.
Najtežu gospodarsku i socijalnu depresiju u Europi trpjet će na još nesagledivo dulji rok Grčka (čiji će BDP ove godine biti čak 27 posto manji nego 2008.), Portugal (kojemu će BDP biti 15 posto manji nego prije četiri godine) i Španjolska (u kojoj je, kao i u Grčkoj, stopa nezaposlenosti od 26 posto jednaka onoj u Južnoj Africi), te sve zemlje zapadnog i istočnog Balkana, neovisno o tome jesu li članice Unije ili do nje, zbog kronične zaostalosti i rastrojenosti, neće stići nikad.
