Trgovci, tvrdi Komisija, »svaljuju« troškove visokih međubankovnih naknada na potrošače. Ovakvom metodom uštede bi ostvarili samo veliki trgovci, ističe Zoran Bohaček iz Hrvatske udruge banaka
ZAGREB Hrvatska podržava prijedlog Europske komisije da se ograniče međubankovne naknade na transakcije debitnim i kreditnim karticama, koje se naplaćuju trgovcima, ali oni najčešće taj trošak »prebacuju« na maloprodajne cijene roba i usluga, što zapravo znači na potrošače. Ipak, kako se može iščitati iz hrvatskog stajališta, u jednom se dijelu Hrvatska ne slaže s prijedlogom uredbe te traži da se pravila primjenjuju odmah i na prekogranične transakcije i na plaćanja na domaćem tržištu. Komisija je, pak, predložila da se nove, ograničene naknade počnu primjenjivati na prekogranične transakcije dva mjeseca nakon stupanja na snagu uredbe. Na ostale transakcije, odnosno nacionalne, limiti bi se, prema prijedlogu Komisije, primjenjivali dvije godine od trenutka kada uredba stupi na snagu. Naknade bi smjele iznositi do 0,3 posto vrijednosti transakcije za kreditne te 0,2 posto za debitne kartice.
Primjena odredbi
»Hrvatska podržava mjere namijenjene smanjenju naknada u izvršenju platnih trasakcija platnim karticama, ali predlaže jedinstvenu i istovremenu primjenu odredbi o smanjenju naknada za sve platne transakcije (nacionalne i prekogranične), kako bi nacionalni pružatelji platnih usluga i pružatelji platnih usluga iz drugih država članica (prekogranični pružatelji usluga) imali iste uvjete poslovanja na unutarnjem tržištu«, navodi se u hrvatskom stajalištu koje je podržao saborski Odbor za financije i državni proračun. Osim toga, Hrvatska želi da države članice dobiju više od dva mjeseca da usvoje i počnu primjenjivati odredbe spomenute uredbe.
Europska komisija predložila je novu uredbu jer smatra da će time pomoći ne samo trgovcima, kojima bi se smanjili troškovi, nego posredno i potrošačima na koje trgovci, tvrdi Komisija, »svaljuju« troškove visokih međubankovnih naknada. U svome obrazloženju, Komisija je istaknula da te visoke naknade »za posljedicu imaju više konačne cijene robe i usluga koje plaćaju svi potrošači«. Ujedno, napominju da više država članica već sad razmatra donošenje zakona kojima bi regulirale ovo područje. Među ostalima, riječ je o Poljskoj, Mađarskoj, Velikoj Britaniji i Italiji.
Više korisnika
Manje međubankovne naknade, tvrdi dalje Komisija, u većini država su povezane s većom prihvaćenošću kartica te se »čini da je upotreba veća u državama s karticama koje imaju niske međubankovne naknade«. Spominju pritom primjer Danske u kojoj tih naknada nema, a stopa upotrebe kartica je među najvišima u Europi, s 216 transakcija po stanovniku.
Iako načelno podržavaju ciljeve uredbe, u Hrvatskoj udruzi banaka smatraju da je metoda ipak pogrešna. Ograničenje naknada u Španjolskoj imalo je suprotne efekte, upozorio je članove saborskog Odbora direktor HUB-a Zoran Bohaček, dodavši da se u toj zemlji smanjilo korištenje kartica, a uštede su ostvarili samo veliki trgovci. »Ovo je nezgodan prijedlog koji neće postići ciljeve«, smatra Bohaček. Udruzi banaka nije prihvatljiv niti prijedlog Europskog parlamenta koji je krajem veljače tražio da se međubankovne naknade za debitne kartice ograniče na sedam eurocenti ili 0,2 posto vrijednosti transakcije, ovisno o tome koji je iznos niži. HUB-ov stav samo je odraz stava Europskog bankarskog udruženja koje je svoje primjedbe već uputilo Europskoj komisiji.
