Blagdani

Hrvatska ima tisuću uzgajivača božićnih drvaca, a svejedno ih uvozimo. Ove sezone bit će 20% skuplje

Portal Novi list

Prodaja božićnih jelki na riječkoj tržnici / Foto Vedran Karuza

Prodaja božićnih jelki na riječkoj tržnici / Foto Vedran Karuza

Mi nismo cijenu dizali 15 godina, sad smo digli nekih 20 posto, ne čupamo više, poručuje Miro Biškup, uzgajivač božićnih drvaca



Na domaćem se tržištu idućih dana očekuje oko pola milijuna božićnih drvaca. Iako se dio uvozi, najviše iz Danske i Mađarske, ipak se kupuju domaća. No, očekivano, ove ćemo godine i Božićna drvca plaćati skuplje, javlja HRT.


Prije dvadesetak godina obitelj Biškup se bavila stočarstvom. No kako je cijena otkupa mlijeka bila niska, krave su prodali, a novac uložili u sadnice smreke, jele i borova.


Sve što posijeku ili iskopaju, to i prodaju


– Nismo se više bavili stočarstvom, a zemlje je bilo i krenuli smo u tu investiciju. Ona puno duže traje, ciklus je sedam godina – sadimo i tek nakon sedme godine kreće, rekao je Miro Biškup iz Tužnog.




Danas na desetak parcela uspijeva 15.000 drvaca. Sve što posijeku ili iskopaju – to i prodaju. No zbog poskupljenja energenata i repromaterijala dignuli su cijene.


– Mi nismo cijenu dizali 15 godina, sad smo digli nekih 20 posto, ne čupamo više, izjavio je Miro Biškup.


Polja u Hrvatskom zagorju često su malena pa se poljoprivrednicima ratarstvo ili povrtlarstvo ne isplate. Kad su ovi pioniri započeli posao s drvcima – bilo je kritika.


– Gotovo nitko u našem kraju se s tim nije bavio, onda su bili otpori, primjerice moji roditelji su bili iznenađeni što ću tu saditi šumu, kazao je Ivica Brlek iz Cerja Tužnog.


Nešto malo posadili, a uvoze iz Danske


U Hrvatskoj je registrirano tisuću uzgajivača božićnih drvaca, najviše u Koprivničko-križevačkoj županiji. No nije sve idealno – nema radnika, a nerijetko se drvca prodaju na crno.


– Javljaju se oni koji su nešto malo posadili, a uvoze iz Danske ili drugih zemalja po nekim nižim cijenama, borove loše kvalitete i prodaju pod svoje domaće, ne izdaju račun što bi trebali jer su trgovci, a ne proizvođači, rekao je Ankica Tkalčić iz Koprivnice.


Mladima taj uzgoj baš i ne odgovara. Posla je previše.


– Mladi nisu zainteresirani, treba dugo čekati da jedan bor naraste za prodaju i to mnoge obeshrabri, istaknula je Ankica Tkalčić.


Dijelovi Hrvatske idealni su za uzgoj borova. Tlo je plodno i klima optimalna.


– Hrvatska ima zapuštenih površina gdje je dozvoljena ta sadnja i mogli bi popuniti sve potrebe Hrvatske, ali i proizvoditi za izvoz, kazao je Miljenko Županić iz Hrvatskog saveza udruga privatnih šumovlasnika.


Unatoč problemima, ovi pozitivni primjeri dokazuju da se od božićnih drvaca može pristojno živjeti, a što je još važnije, obitelji ostaju u našim malim mjestima.


Uzgoj božićne zvijezde u problemima


Uz drvce, najpoznatiji simbol Božića je – božićna zvijezda. Za njezin uzgoj potrebni su posebni uvjeti, ponajprije odgovarajuća temperatura. Kako je na uzgoj, a i na cijenu božićne zvijezde utjecao rast cijena energenata, odgovara Suzana Klapšec Macenić iz OPG Benjamin.


Zbog visokih cijena energenata suočavaju se s gubitkom.


– Jako teško ova godina je da ćemo prvi put raditi s velikim minusom jer je cijena lož ulja porasla. Povisili smo cijenu cvijeta za pet kuna, a to nije dovoljno da bi mi opstali.


Međutim, zbog ljubavi prema tom cvijetu i ljubav prema mušterijama, možemo pružiti jedan svijet iz naše vlastite proizvodnje. Ostali smo kod ove proizvodnje iako bi u protivnome trebali stati, rekla je Suzana Klapšec.


Temperatura je utjecala na rast biljaka. Potrebno je da bude na 20 stupnjeva, ali su zbog poskupljenja morali smanjiti.


– Nisu dovoljne crvene kako bi trebale biti, nadamo se da će do Božića biti ono što bi ona trebala biti. Jednostavno nismo mogli grijati na temperaturi od 20 stupnjeva koja joj je potrebna. Isto tako su sada oblačni dani vrijeme nam nije išlo na ruku, kao ni cijene energenata, dodala je Suzana Klapšec.


Što se tiče izvoza, svoje božićne zvijezde Suzanin OPG ne izvozi.


– Na žalost ne izvozimo. Nemamo ni potrebe, radimo tolike količine koje ćemo prodati na svom tržištu, kazala je Suzana Klapšec za HRT.