Energetska budućnost

Hrvatska ima plan proizvoditi energiju iz mora pomoću dizalica topline. Evo o čemu se radi

Marinko Glavan

Ilustracija / Foto Goran Kovačić/Pixsell

Ilustracija / Foto Goran Kovačić/Pixsell

Iako su mogući visoki investicijski troškovi, pilot-projekt treba istražiti, smatraju u Ministarstvu regionalnog razvitka. Očekuju da bi se na poziv mogle javiti velike hotelske kuće i lokalne samouprave



Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU-a ovih će dana raspisati poziv za prijave za poticanje projekata proizvodnje energije iz mora, prvi put otkad su Hrvatskoj dostupna sredstva iz europskih fondova za projekte poticanja obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti.


Zainteresiranima je dostupno milijun i pol eura, uz ograničenje od minimalno 200 tisuća eura do maksimalno 1,3 milijuna eura povučenih sredstava, pri čemu povučena sredstva moraju biti iskorištena u roku od tri godine.


Iako je proizvodnja energije iz mora moguća i iz energije valova, kao i plime i oseke, Ministarstvo će poticati isključivo projekte koji će koristiti dizalice topline, odnosno toplinske pumpe koje koriste energiju morske vode za grijanje i hlađenje.




Ova je tehnologija u EU-u, a sada i u Hrvatskoj, prepoznata kao jedna od onih koje se uklapaju u takozvani Zeleni novi plan Europske unije, odnosno kao jedno od rješenja u tranziciji Unije ka ugljično neutralnom gospodarstvu koja bi trebala rezultirati nultom stopom emisije stakleničkih plinova, a time i smanjenjem globalnog zagrijavanja.


Ključna tehnologija


– Jedno od rješenja koje bi moglo biti posebno primjenjivo na Hrvatsku zbog duge obale, odnosi se na sustave dizalica topline s morskom vodom ili SDTMV sustave, stoji u prijedlogu javnog poziva Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU-a, iz kojeg navode kako razina razvoja morskih tehnologija u Hrvatskoj nije visoka pa će se uzeti u obzir samo sustavi dizalica topline koje pružaju općenito stabilan i neprekidan izvor grijanja i hlađenja morskom vodom.


– Iako mogu postojati visoki investicijski troškovi, pilot-projekt treba istražiti, smatraju u Ministarstvu, u kojemu očekuju da bi se na poziv mogle javiti velike hotelske kuće u priobalju, kao i jedinice lokalne samouprave uz jadransku obalu, pri čemu je država spremna sufinancirati od 50 posto za male do maksimalno 30 posto za velike poduzetnike.


Riječki stručnjak za sustave grijanja Damir Požgaj ističe kako sustavi dizalica topline koji koriste energiju mora omogućuju veliku uštedu u proizvodnji toplinske energije, u odnosu na ostale tehnologije.


– Veća upotreba dizalica topline, zamjenom postojećih sustava, omogućuje značajno smanjenje emisija CO2. Tehnologija dizalica topline danas postaje jedna od ključnih tehnologija za očuvanje energije i smanjenje emisija CO2.


Dizalice topline koriste toplinsku energiju mora kao obnovljivi izvor energije, pri čemu podižu toplinu iz toplinskog spremnika niže temperaturne razine prema toplinskom spremniku više temperaturne razine, uz korištenje vanjskog rada, kaže Požgaj, objašnjavajući kako je more dobar »spremnik« topline, budući da apsorbira sunčevu energiju, pri čemu tempertura mora, za razliku od zraka, ne odstupa značajno tijekom cijele godine.


Vijećnica u Poreču


– U Jadranskom moru temperature rijetko padaju ispod deset stupnjeva Celzijevih, što ga čini povoljnim za primjenu dizalica topline. Dizalice topline more – voda imaju veći faktor grijanja u odnosu na dizalice topline koje koriste zrak kao izvor topline.


Dizalice topline morska voda-voda mogu se koristiti za grijanje, hlađenje i pripremu potrošne tople vode u turističkim objektima, obiteljskim kućama, višestambenim zgradama, sustavima centralnog grijanja i industrijskim procesima, kaže Požgaj.


On navodi i kako su dizalice topline more-voda našle primjenu u turističkim objektima kao što su hotel Ambasador Opatija, Hilton Rijeka Costabella Beach Resort, hotel Le Meridien Lav Split, hotel Punta Skala Petrčane, zdravstvenim ustanovama kao što je Thalassotherapia Crikvenica te Knežev dvor u Dubrovniku.


Na ugradnji jednog takvog sustava u ovom trenutku radi Istarska regionalna energetska agencija (IRENA) koja, u suradnji s Gradom Porečom, priprema projekt ugradnje dizalice topline s morskom vodom u zgradu gradske uprave u Poreču, pri čemu je moguće i proširenje sustava na nekoliko okolnih zgrada.


Iz IRENA-e, kojoj smo poslali upit o ovom projektu, ističu kako je započeo s provedbom 2019. a trajat će do kraja ove godine.


– Trenutno smo u fazi izrade tehničke dokumentacije. IRENA će kroz projekt Coastenergy u cijelosti financirati izradu dokumentacije čija se vrijednost procjenjuje na oko sto tisuća kuna. Zatim će se izraditi i studija izvodljivosti.


Prethodno je bila izrađena studija, odnosno analiza potencijala plave energije za područje zapadne Istre (od grada Umaga do općine Bale) te se na temelju rezultata te analize i javnog poziva odabrala zgrada gradske vijećnice u Poreču. Jedan od razloga je i što je zgrada zaštićena, odnosno dio kulturno-povijesne baštine te samim time energetska obnova takvih objekata predstavlja svojevrstan izazov.


Idealna obnova


Stoga bi, na konkretnom primjeru, ugradnja dizalice topline morska voda/voda za grijanje/hlađenje zgrade predstavljala idealan, možemo reći, »nevidljiv« način energetske obnove zgrade koja trenutno za grijanje koristi toplovodni kotao na loživo ulje.


Važno je istaknuti i kako se uz zgradu Gradske palače nalaze i zgrada županijskih ureda te Pučko otvoreno učilište, koje također koristi loživo ulje za grijanje prostora pa bi za ove tri zgrade bio svakako interesantan i mini daljinski sustav grijanja/hlađenja, stoji u odgovoru iz IRENA-e.


Na naš upit o troškovima i isplativosti projekta, odgovoreno je kako, prema analizi koju je izradio Fakultet strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, u suradnji s Institutom »Hrvoje Požar«, visina investicije iznosi 795 tisuća kuna, bez PDV-a, uz godišnju uštedu energenata za grijanje i hlađenje prostora od gotovo 30 tisuća kuna, te smanjenje emisije CO2 od 61,17 tona. Jednostavni period povrata investicije pritom je 26,8 godina.


Energetska neovisnost


– Budući da se Gradska palača Poreč smatra kulturnim spomenikom, rekonstrukcija postojeće vanjske ovojnice zgrade je ograničena, što bi uvelike utjecalo na isplativost investicije.


Uz financijske subvencije, poput onih koje priprema Ministarstvo regionalnog razoja i fondova EU-a, sustav će biti puno isplativiji i u kraćem periodu, a u doba klimatskih promjena, krajnji cilj treba biti smanjenje emisija CO2 i povećanje korištenja obnovljivih izvora energije, a posebice postizanje energetske neovisnosti što navedeni sustavi omogućuju, ističu iz IRENA-e