Hrvatski izvoz u SAD je relativno mali, pa smo samim time manje izloženi pritisku carina koje uvodi američka administracija. No, Hrvatska narodna banka u svojoj najnovijoj publikaciji Makroekonomska kretanja i prognoze primjećuje da i ono što izvozimo na neki način odražava pozitivnu strukturu domaćeg izvoza u SAD, u smislu da je u njemu relativno velik udio za SAD strateških proizvoda, poput farmaceutskih, pa je ukupan izvoz onda manje izložen i rastu carinskih stopa.

HNB je naime u spomenutoj publikaciji jedan analitički okvir posvetio i trgovinskim odnosima Europske unije i SAD-a te mogućem utjecaju nove američke trgovinske politike na europsko gospodarstvo. Opisuju pritom kako su efektivne carinske stope na američki uvoz iz većine članica EU-a do travnja ove godine bile prilično niske i uglavnom nisu prelazile 2 do 3 posto. Kažu da su stope bile malo veće za zemlje poput Grčke, koja izvozi poljoprivredne proizvode i prerađenu hranu koja podliježe većim carinama. Nasuprot tome, skandinavske zemlje, Njemačka i Nizozemska izvoze više industrijskih strojeva, farmaceutskih proizvoda i automobila, koji su dosad imali nultu ili nisku carinu.

Struktura ključna

No, nakon travnja, kada se intenzivirao pritisak carina, došlo je do određenih promjena. HNB tako ističe da »povećanje efektivnih stopa za pojedine članice nakon travnja ovisi o strukturi njihova izvoza u SAD«.

– Tako je povećanje efektivne carinske stope relativno veće za zemlje koje izvoze relativno malo strateških proizvoda izuzetih od carina, a relativno puno proizvoda koji će biti opterećeni većom carinom nego dosad (automobili i autodijelovi te željezo i aluminij). Posljedično je porast efektivne stope najveći za Slovačku i Mađarsku, koje izvoze proizvode automobilske industrije, a najmanji kod Irske, Belgije i Hrvatske, koje izvoze relativno puno strateški važnih proizvoda, posebice farmaceutskih proizvoda, navode analitičari HNB-a. Ističu da američke carine negativno utječu na globalno gospodarstvo putem direktnih i indirektnih kanala. Direktno, kažu, povećavaju cijene stranih proizvoda na američkom tržištu, smanjujući njihovu konkurentnost, što može dovesti do pada izvoza, smanjenja zaposlenosti i usporavanja rasta, posebice u zemljama koje su relativno više izložene američkom tržištu. Indirektno, dovode do slabljenja globalne potražnje i porasta neizvjesnosti koji obeshrabruje investicije i potrošnju, čak i u zemljama koje ne ovise o američkom tržištu.

Niska izloženost

– Osim što negativno utječu na gospodarsku aktivnost, carine mogu utjecati i na globalnu inflaciju. S jedne strane, povećavaju troškove poslovanja i mogu potaknuti rast potrošačkih cijena, no s druge strane, slabljenje globalne potražnje može dovesti do pada cijena energenata i sirovina, što ublažava inflacijske pritiske. Što se tiče europskoga gospodarstva, izravni učinci povećanja carina ne bi trebali biti izraženi zbog relativno male izloženosti američkom tržištu. Naime, iako je SAD među najvažnijim trgovinskim partnerima EU-a, ukupni izvoz u SAD čini 3 posto BDP-a Unije, a uzmu li se u obzir i izuzeća strateških proizvoda, tada bi carinama bio obuhvaćen izvoz u vrijednosti od samo 2 posto BDP-a. Istodobno, međutim, povećanje neizvjesnosti i slabljenje inozemne potražnje moglo bi povećati ranjivost pojedinačnih poduzeća, posebice onih koja veći dio svoga izvoza plasiraju upravo na američko tržište. Ipak, postoje i pozitivni rizici za rast europskoga gospodarstva koje će najviše ovisiti o tijeku pregovora između najvažnijih partnera SAD-a. Naime, kad bi carine prema EU-a ostale relativno niže u usporedbi s onima koje se primjenjuju na druge zemlje, EU bi mogao postati cjenovno konkurentniji i povećati svoj udio na američkom tržištu, poručuju analitičari HNB-a.