Svi hrle

Hrvati navalili na gotovinske kredite, bankari trljaju ruke: “Tek sad očekujemo pravi boom”

Aneli Dragojević Mijatović

Foto arhiva NL

Foto arhiva NL

Erste banka je u studenom plasirala 20 posto više gotovinskih kredita u odnosu na isti mjesec lani, što je dijelom i očekivano za predblagdansko razdoblje



Erste banka je u studenom ove godine plasirala 20 posto više gotovinskih kredita u odnosu na isti mjesec lani, potvrdili su iz ove, treće po veličini banke na hrvatskom tržištu.


Ovaj snažan skok govori u prilog sve jačoj potražnji građana za nenamjenskim gotovinskim kreditima, o čemu je nedavno govorila i Hrvatska narodna banka, a u kontekstu očekivanja pojačanog doprinosa osobne potrošnje rastu BDP-a i u zadnjem kvartalu 2021.


Isto tako, može ukazivati na rast potrošačkog optimizma u studenom ove godine u odnosu na isti mjesec lani. Pojačanoj potražnji banke su odlučile i dodatno izaći ususret pa gotovo da nema banke koja u svojim promotivnim kampanjama i na web stranicama u prvi plan ne ističe upravo ovaj kreditni proizvod.




Dijelom je to i očekivano za predblagdansko razdoblje povećanje potrošnje, no kako su vremena neobična, i inače uobičajeni trendovi pozorno se prate.


Banke nas ovih dana uistinu bombardiraju reklamama o »povoljnoj i brzo dostupnoj gotovini«, s kamatama koje za ovu vrstu proizvoda zaista nikad nisu bile niže, ali su i dalje na razinama koje bankama ovaj proizvod čine isplativim, čak i u uvjetima rastuće inflacije, te se kreću od oko 4 do 7 posto.


Uz to što neki pojačano troše gotovinu koju su uštedjeli u vrijeme lockdowna, neki građani podižu i nenamjenske kredite kojima se kupuje sve i svašta – razna roba široke potrošnje, ali vjerojatno i krpa kućni budžet u uvjetima sve viših cijena.


Vjerojatno nije riječ o istim skupinama klijenata: oni koji štede, manje uzimaju kredite, i obrnuto, tko nema vlastite štednje, a želi više potrošiti – mora se zadužiti.


Rast potrošnje


S aspekta rasta BDP-a, ali i poreznih prihoda od potrošnje, odnosno PDV-a, državi dođe na isto: ubrat će više poreza. Za ekonomiju temeljenu prije svega na potrošnji, to je uvijek izlazna strategija.


Zanimljivo je da je dio banaka potvrdio da građani, kad su gotovinski krediti u pitanju, i dalje pojačano traže kune, unatoč činjenici da se euro vjerojatno uvodi početkom 2023. Doduše, ročnost »gotovinaca« je naravno kraća od npr. stambenih kredita, no i oni se odobravaju na rok dulji od godine dana.


U Ersteu kažu da su u segmentu stanovništva u prvih jedanaest mjeseci plasirali ukupno više od 4,3 milijarde kuna novih kredita, što predstavlja povećanje od 9 posto u odnosu na prvih jedanaest mjeseci 2020.


– Povećanje je prvenstveno rezultat rasta potražnje građana za novim kreditiranjem, nakon pada potražnje zabilježenog tijekom nekoliko mjeseci 2020., uslijed objektivnih okolnosti povezanih s epidemijom koronavirusa.


Kada je riječ o novim plasmanima gotovinskih kredita u cijeloj ovoj godini, oni su u prvih jedanaest mjeseci 2021. iznosili 2,9 milijarde kuna, što predstavlja rast od 10 posto u odnosu na isto razdoblje 2020. Kada promatramo samo mjesec studeni, novi plasmani gotovinskih kredita iznosili su gotovo 225 milijuna kuna, što predstavlja rast od 20 posto u odnosu na studeni 2020., navode u Ersteu. Efekte promotivne kampanje koja je u tijeku tek očekuju.


– S obzirom na to da je promotivna kampanja počela tek krajem studenog, smatramo da nije imala značajniji utjecaj na rast plasmana gotovinskih kredita tijekom studenog, već je rast od 20 posto u najvećoj mjeri rezultat oporavka nakon pada potražnje za gotovinskim kreditima u 2020.


Kada promatramo ukupno stanje gotovinskih kredita građanima u prvih deset mjeseci ove godine, vidljiv je blagi rast gotovinskih kredita od nešto iznad 1 posto u odnosu na kraj 2020., ističu u Ersteu.


Ispada da gotovinski krediti, koji i dalje rastu sporije od stambenih (uslijed državnih poticaja i ulaganja u nekretnine), očito prema kraju godine ubrzavaju, a banke tek očekuju njihov »boom« u prosincu.


S obzirom da je, kod Erstea konkretno, prirast do listopada bio puno niži, studeni je, čini se, donio preokret. Međutim, u obzir treba uzeti i nešto nižu lanjsku bazu.


Utjecaj pandemije


Što se tiče valutne strukture gotovinskih plasmana, u Ersteu vele da je potražnja za gotovinskim kreditima u kunama tradicionalno velika. Tako gotovinski krediti u kunama u posljednjih 11 mjeseci čine oko 95 posto plasmana gotovinskih kredita, dok su u istom razdoblju prošle godine činili čak 99 posto ukupnih plasmana gotovinskih kredita, kažu u Erste banci.


I u Privrednoj banci Zagreb su potvrdili da u proteklom periodu bilježe kontinuirani interes za gotovinskim kreditima, te da »uglavnom prevladavaju kunski krediti«. U OTP banci kažu da kontinuirano bilježe pozitivne trendove u gotovinskim kreditima, a u zadnjem kvartalu i blagi porast potražnje što je, vele, i očekivano za ovo doba godine, te s obzirom na pandemiju i njen utjecaj na osobnu potrošnju.


U valutnoj strukturi i dalje su najzastupljeniji kunski kredit, kaže OTP. RBA bilježi porast nenamjenskih kredita građanima tijekom cijele 2021.


Kažu da je potražnja za kunskim kreditima uobičajeno veća u odnosu na kredite uz valutnu klauzulu u eurima, no u zadnjem kvartalu se bilježi porast nenamjenskih kredita uz klauzulu u eurima.


U Addiko banci kažu da je »potrošačima kraj godine standardno usmjeren na potrošnju, poklone i obitelj, a manje na rješavanje financiranja i planiranje investicija, tako da je potražnja za kreditima sezonski najslabija u odnosu na ostatak godine«.


– Može se primijetiti da je u ovom periodu potražnja za kreditima iznad razina u 2020. godini, ali još nije dostigla razinu iz 2019. godine. I dalje se traže primarno kunski krediti, zaključuju u Addiko banci.


Alen Kovač: Stabilizirano tržište rada


Alen Kovač, direktora Sektora za ekonomska istraživanja Erste banke kaže da razmjerno blagi rast gotovinskih kredita u ovoj godini u odnosu na, primjerice, stambene kredite, rezultat je prije svega nastavka opreznijeg pristupa građana, a imajući u vidu još uvijek prisutne pandemijske uvjete i povišenu razinu neizvjesnosti uslijed njezinih mogućih učinaka.


– Međutim, bitno je istaknuti da su mjere Vlade Republike Hrvatske pridonijele efikasnoj stabilizaciji tržišta rada, a zabilježeni ekonomski oporavak u 2021. stvara preduvjete i adekvatnu poziciju za snažniji oporavak dinamike i u segmentu potrošačkog kreditiranja u idućem razdoblju, naglašava Kovač.