ZAGREB Hrvatska narodna banka (HNB) ne namjerava preslikavati poteze Europske središnje banke (ESB) koja je u utorak dobila zeleno svjetlo Europskog suda za monetarno popuštanje, odnosno za opsežno kupovanja državnih obveznica zemalja eurozone. Dok ESB najavljuje veće tiskanje novca, odnosno nekonvencionalne mjere za sprječavanje deflacije i poticanje gospodarskog rasta u eurozoni, u HNB-u su nam jučer dali do znanja da će ostati u okvirima dosadašnje politike.

– Kod nas, za razliku od eurozone, nisu iscrpljene sve mogućnosti upotrebe konvencionalnih mjera. HNB, dakle, ima prostora za nastavak ekspanzivne monetarne politike u okvirima postojećeg instrumentarija. Pritom u prvom redu mislimo na obveznu pričuvu. HNB će tu mogućnost, kada i ako to ocijeni potrebnim, iskoristiti, odgovorila nam je Dejana Rebernik iz Ureda za odnose s javnošću HNB-a, dodajući da ta institucija »vodi monetarnu politiku vodeći u prvom redu računa o stabilnosti tečaja kune prema euru«.

Suprotni smjer

HNB objašnjava da je njegova politika u posljednjih 15 godina bila »izrazito protuciklička«, što znači da je »prije krize vodio politiku obuzdavanja prevelike kreditne aktivnosti banaka koja je dovodila do prekomjernog porasta osobne potrošnje i stvaranja neodrživih vanjskih i unutarnjih neravnoteža zemlje, visokog inozemnog duga i manjka na tekućem računu platne bilance«. Od izbijanja svjetske financijske krize HNB je djelovao, kaže, u suprotnome smjeru, ne samo kreirajući primarni novac, nego putem smanjenja obvezne pričuve te brojnih drugih mjera.

– Svim tim mjerama stvorena je iznimno visoka likvidnost u bankovnom sustavu. Oslobođeno je likvidnosti veće od 10 posto BDP-a, a zamjetno je smanjen regulatorni trošak za banke, kažu u HNB-u. Zbog regulatornih mjera HNB-a, prije krize bilo je imobilizirano oko 30 posto imovine banaka, a danas se taj omjer spustio na 18 posto. Slobodna novčana sredstva na računima banaka, koja su prije kroze iznosila oko 1 posto, gotovo su se udvostručila.

Za razliku od HNB-a, ESB nije imao puno prostora za kreiranje likvidnosti putem smanjenja regulatornih zahtjeva, jer je suma imobilizirane imovine i slobodnih novčanih sredstava banaka u eurozoni iznosila u predkriznom razdoblju manje od 2 posto ukupne imovine banaka. Stoga je ESB kao odgovor na krizu krenuo u postupno smanjenje referentne kamatne stope, a nakon što je dosegnuta nulta stopa, razmatra se uvođenje novih monetarnih instrumenata uključujući otkup državnih obveznica, objašnjavaju u HNB-u. U toj instituciji ne vide veliku opasnost od deflacije.

– Prigušena inflacija posljednjih mjeseci najvećim dijelom je posljedica prelijevanja inozemnih cijena prehrane i energije na domaće cijene, dok su domaći deflacijski pritisci zanemarivi. U Hrvatskoj postoje naznake laganog oživljavanja gospodarske aktivnosti i očekujemo da će se to nastaviti, bez obzira na prigušenu inflaciju, kažu u HNB-u.

Međutim, profesor međunarodne ekonomije na Ekonomskom fakultetu, Ljubo Jurčić, smatra kako HNB ničim nije spriječen da u Hrvatskoj poduzme mjere za poticanje gospodarskog rasta, po uzoru na ESB. Zakon ne sprječava HNB da kupuje državne obveznice na sekundarnom tržištu. Hrvatska nije prihvatila euro, pa njezina središnja banka ima čak i širi manevarski prostor od članica eurozone. Jurčić tvrdi da bi HNB trebao otići i korak dalje od ESB-a, kako bi omogućio državi jeftinije zaduživanje. Vlada se dosad zaduživala uglavnom skupo i u stranoj valuti.  

– Već dugo vrijeme smatram da bi se hrvatska država trebala zaduživati samo u kunama. Nema potrebe plaćati kamate od pet-šest posto na dug, jer se može financirati uz pomoć HNB-a, uz kamate od jedan do dva posto. U tom slučaju, Vlada bi smanjila proračunski deficit za nekih pet-šest milijarda kuna godišnje, tvrdi Jurčić. Naime, Vlada je samo lani za kamate morala izvojiti više od 10 milijarda kuna iz proračuna.

No, hrvatski zakon ne dopušta HNB-u direktno financiranje državnog proračuna. HNB može kupovati državne obveznice samo na sekundarnom tržištu, odnosno od poslovnih banaka. Jurčić smatra da bi Vlada i HNB trebali razmisliti o načinu za izravno financiranje državnog poračuna, jer bi to bilo jeftinije nego putem banaka, koje za svoje usluge uzimaju naknadu, što za posljedicu ima povećanje kamata. Naime, okolnosti su danas izvanredne. 

Izravno iz proračuna

– Ako je ekonomija u krizi, ne možete se držati pravila igre koja vrijede u normalnim vremenima. Ako je cilj poticanje gospodarskog rasta, onda za to treba primijeniti drukčija, nekonvencionalna sredstva, kaže Jurčić. Kriza u Hrvatskoj traje već šest godina, a dosadašnje mjere protiv nje nisu dale rezultate. Slično je i u EU, gdje ESB sada najavljuje monetarno popuštanje, po uzoru na SAD, Britaniju i Japan, koji su već ranije proveli te nekonvencionalne poteze. O tome bi trebale razmisliti i hrvatske vlasti, zaključuje Jurčić.