RIJEKA Nakon što je prisilno likvidirao Credo banku, pod pojačanim nadzorom HNB-a još su četiri male banke – Banka Kovanica, Nava banka, Karlovačka i Varaždinska banka. Pojašnjavajući razloge pojačanog nadzora tih banaka kao i likvidacije Credo banke, viceguverner HNB-a Davor Holjevac kaže da je priča s Credo bankom izolirani slučaj, budući da se tamo radilo o kriminalnim radnjama.

Poželjno spajanje

HNB je navodno jučer bio zatrpan pozivima prestrašenih građana koji štede u malim, ali i velikim bankama.

– Ono što sam mislio je da postoji četiri do pet banaka čija adekvatnost kapitala jest iznad one koja je propisana zakonom, međutim, po nama su one i dalje u »crvenoj zoni«. To znači da ako bi eventualno došlo do otežanog poslovanja, u smislu pogoršanja naplate, njihovi amortizeri su slabiji, izloženije su rizicima. Zato ih pratimo i pokušavamo ih na neki način natjerati da podignu stopu adekvatnosti kapitala, tumači Holjevac.

Viceguverner naglašava da je cijeli bankarski sustav u Hrvatskoj dobro kapitaliziran, no na manje banke HNB i inače apelira da se spoje upravo kako bi osnažile kapital kojeg bi potencijalno moglo manjkati ukoliko dođe do tih pojačanih rizika. Što se tiče velikih banaka, iako posluju u okviru stranih grupacija od kojih neke sada ostvaruju gubitke, Holjevac kaže da u Hrvatskoj sve dobro posluju. Ne vjeruje pritom da bi moglo doći do odljeva kapitala, ni kada je riječ o talijanskim, ali ni austrijskim bankama. Nastavi li se, međutim, vani kriza, mogli bi izostati novi kapitalni priljevi, zaključuje viceguverner.

Krah odjeknuo

Činjenica je da se u prvom valu globalne krize hrvatski bankarski sustav uspješno obranio, i još i pomagao državu, te je i dalje visokokapitaliziran, iako mu je slaba točka što je pretežito oslonjen na talijansko tržište koje se trese uslijed dužničke krize. U Italiji i Španjolskoj građani podižu depozite, euro je pred kolapsom, a većina depozita i u Hrvatskoj je u eurima. Nagađa se, bude li došlo do propasti eura, vjerojatno ćemo se opet vezati uz neku stranu valutu, vjerojatno njemačku marku, no ni Njemačkoj više ne cvatu ruže, te je prije koji dan uspjela prodati tek dvije trećine obveznica. Europska unija je na kušnji jer se Njemačka ne može složiti s izdavanjem euroobveznica budući da bi to značilo da njezina jaka privreda jamči za dugove ostalih članica. Šanse da Hrvatska uvede euro, ne samo u ovom desetljeću, već i dugoročno, sve su manje, pa bi u HNB-u trebali ozbiljnije promišljati o jačanju povjerenja u domaću valutu. No, to pak ne ovisi samo o njima, već i o uspješnosti cijele ekonomije, a ona na koncu ipak najviše ovisi o potezima izvršne vlasti, koji su do sada izostali.

Stambeni krediti se vraćaju prema ugovoru, minusi odjednom