U ovoj godini očekuje se niži rast realnog BDP-a nego u prethodne dvije godine, no najnovija očekivana stopa rasta od 2,9 posto zamjetno je viša od prethodnih očekivanja, a odražava otpornost domaćega gospodarstva na inozemne šokove i pooštrene uvjete financiranja, ocjenjuju analitičari Hrvatske narodne banke u najnovijoj publikaciji Makroekonomska kretanja i prognoze, u dijelu o projekcijama za Hrvatsku.

U HNB-u kažu da gospodarske izglede podupire nastavak preusmjeravanja potražnje s robe na usluge. Tvrde tako da će u 2023. sve sastavnice BDP-a pridonijeti realnom rastu: rast će izvoz usluga, koji naravno ostaje jedan od glavnih generatora rasta te investicije, i privatne i državne, ali i potrošnja. No, u sljedeće dvije godine HNB projicira blago usporavanje rasta gospodarske aktivnosti na prosječno 2,6 posto.

Nastavak mjera

– U 2023. bi potražnja za turističkim uslugama mogla rezultirati nastavkom znatnog rasta realnog izvoza usluga. Očekuje se i nastavak snažne investicijske aktivnosti, pri čemu bi se rast privatnih investicija mogao usporiti zbog porasta troškova financiranja poduzeća i skupljeg stambenog kreditiranja. Investicijska aktivnost opće države mogla bi znatno ojačati u 2023. zbog povlačenja viših iznosa sredstava iz fondova EU-a. Povoljna kretanja mogla bi se zabilježiti i za osobnu potrošnju s obzirom na to da se u 2023. očekuje intenziviranja rasta plaća i oporavak realnih dohodaka. Nastavak primjene fiskalnih mjera s ciljem ublažavanja negativnih učinaka rasta potrošačkih cijena olakšava rast raspoloživog dohotka, opisuje HNB. Kaže, međutim, da bi se izvoz robe mogao blago smanjiti, i to uzimajući u obzir podatke o ostvarenjima, ali i slabiji rast potražnje glavnih trgovinskih partnera, kao i nepovoljniju cjenovnu konkurentnost. Doprinos neto inozemne potražnje ukupnom rastu mogao bi tako biti blago negativan, kažu. No, HNB u sljedeće dvije godine projicira blago usporavanje rasta gospodarske aktivnosti na prosječno 2,6 posto. Rast investicijske aktivnosti mogao bi, kažu, nastaviti usporavati, »što ponajprije odražava sporiji rast javnih investicija nakon njihova očekivanoga snažnog dinamiziranja u 2023.«

U 2024. usporavanje

– Privatne bi investicije mogle rasti nešto snažnije, ali bi ulaganja kućanstava u stambene nekretnine mogla ostati razmjerno prigušena. Očekuje se i niži rast državne potrošnje, te izvoza usluga na osnovi iznimno povoljnih kretanja u turizmu u protekle dvije godine. S druge strane, rast izvoza robe mogao bi se intenzivirati, zbog iščezavanja cjenovnih šokova i jačanja vanjske potražnje.

Rast osobne potrošnje također bi mogao ojačati, pri čemu se očekuje nastavak povoljnih kretanja na tržištu rada i daljnji pad stope nezaposlenosti, zaključuje HNB. Kaže da »negativni rizici proizlaze iz produženog trajanja rata u Ukrajini te i nadalje prisutnih geopolitičkih napetosti, čija bi eskalacija mogla rezultirati izraženijim usporavanjem svjetskoga gospodarstva, a onda i recesijom u pojedinim ekonomijama, što bi se naposljetku moglo nepovoljno odraziti i na hrvatsko gospodarstvo«. Osim toga, dodaju, pooštreni uvjeti financiranja mogli bi se početi snažnije prelijevati na gospodarska kretanja u Hrvatskoj. Nasuprot tome, uvođenje eura i ulazak u šengensku zonu mogli bi povoljno utjecati na turizam, međunarodnu trgovinu te investicije. Dakle, u odnosu na projekciju HNB-a iz ožujka rast gospodarske aktivnosti za 2023. revidiran je naviše, pri čemu su naviše korigirane gotovo sve sastavnice, izuzevši izvoz robe, dok je za 2024. blago smanjen.

Slabi inflacija, i rast cijena hrane će usporiti

HNB očekuje postupno slabljenje inflacijskih pritisaka u Hrvatskoj pa bi se inflacija mogla usporiti s 10,7 posto iz prošle godine na 7,7 posto. Usporavanju će ponajviše pridonijeti niže cijene energije.

– Godišnji rast cijena plina i električne energije za kućanstva mogao bi se znatno usporiti zbog iščezavanja učinka poskupljenja njihovih cijena u travnju 2022., dok je s četvrtim paketom mjera Vlade RH cijena plina koja se administrativno utvrđuje ostala nepromijenjena najmanje do ožujka 2024., a električne energije najmanje do rujna 2023. Godišnji rast cijena hrane također bi se mogao usporiti, s 12,9 posto u 2022. na 10,6 posto u 2023., ocjenjuje HNB te kaže da bi se smanjenje proizvođačkih cijena hrane s određenim vremenskim pomakom moglo znatnije odraziti i na usporavanje potrošačkih. Očekuje se nastavak usporavanja prosječne godišnje stope inflacije, na 3,9 posto u 2024. i 2,3 posto u 2025. godini.