LUXEBMBORUG/ZAGREB  Hrvatska se u prvom ovogodišnjem tromjesečju svrstala među tri zemlje Europske unije s najvećim skokom robnog izvoza na godišnjoj razini a zabilježila je i najveći skok robnog uvoza iz ostalih zemalja Unije, pokazuje izvješće europskog statističkog ureda.

Prema podacima Fine, hrvatski su poduzetnici lani ostvarili čak 139,5 posto višu dobit nego godinu ranije, dok je dobit 1.000 najvećih tvrtki u Hrvatskoj na godišnjoj razini porasla za 71 posto.

U prvom je ovogodišnjem tromjesečju ukupni hrvatski robni izvoz poskočio 14 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Više stope rasta ukupnog robnog izvoza zabilježili su samo Cipar, od 54 posto, i Irska, od 18 posto.

Hrvatski robni izvoz u ostale članice Unije poskočio je u promatranom razdoblju 17 posto, a višu je stopu rasta zabilježio samo Cipar, od 65 posto, pokazuju podaci Eurostata, objavljeni u utorak.

Dvoznamenkastu godišnju stopu rasta robnog izvoza u prvom tromjesečju, od 10 posto, Hrvatska je zabilježila i na tržišta izvan Unije. Među zemljama članicama najvišu je godišnju stopu rasta robnog izvoza na ta tržišta u prva tri ovogodišnja mjeseca zabilježio Cipar, od 40 posto. Slijede Irska i Malta s 22 odnosno 19 posto.

Hrvatska se među članicama EU-a istaknula i snažnim povećanjem robnog uvoza u prvom tromjesečju, za devet posto u odnosu na isto razdoblje lani. Najveći je skok ukupnog robnog uvoza zabilježila Malta, za 35 posto. Slijedi Velika Britanija s 13 posto, Irska s 10 posto dok je Češka zabilježila istu stopu rasta robnog uvoza kao i Hrvatska.

Hrvatska je pak u prvom tromjesečju zabilježila najveći skok robnog uvoza iz ostalih zemalja Unije u odnosu na isto lanjsko razdoblje, za 14 posto. Nasuprot tome, uvoz iz ostalih zemalja svijeta smanjen je sedam posto.

Eurostat je objavio i prve procjene o robnoj razmjeni na razini Europske unije i eurozone u prvom ovogodišnjem tromjesečju, prema kojima je robni izvoz u prvom tromjesečju na godišnjoj razini u oba područja porastao pet posto, u EU28 na 427,4 milijarde eura, a u eurozoni na 491,2 milijarde eura.

Uvoz je u EU28 u prvom tromjesečju na godišnjoj razini uvećan dva posto, na 423,6 milijardi eura. U eurozoni je njegova vrijednost gotovo stagnirala, na 438,6 milijardi eura.

Time je bilanca robne razmjene EU28 u prvom tromjesečju iskazala višak od 3,8 milijardi eura. Bilanca eurozone bilježila je pak višak od 52,6 milijardi eura.

Rast dobiti i izvoza hrvatskih poduzeća ohrabruje i potvrđuje dobre trendove o kojima govori Vlada, ocijenili su u srijedu potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a Branko Grčić te ministar financija Boris Lalovac u izjavama novinarima na dodjeli Fininih nagrada Zlatna bilanca.

Grčić kaže da su već u prošloj godini bili vidljivi ozbiljni trendovi preokreta u hrvatskom gospodarstvu osobito u malim tvrtkama. Velike se još restrukturiraju kao i javni sektor, ali i tu očekujemo napredak, kaže Grčić. Dodaje da se najveći pomak može zahvaliti povećanju izvoza, paralelno s rastom industrijske proizvodnje.

»Vidjeli ste danas podatke Europske unije o ogromnom, dvoznamenkastom rastu izvoza i u prvom tromjesečju ove godine, što samo svjedoči da su naše procjene o gospodarskom rastu u ovoj godini poprilično opravdane«, kaže Grčić. »Čak smo treći po rastu izvoza u EU-a, što zaista ohrabruje i to je dobra vijest«, dodaje on.

To je, po njegovu mišljenju, rezultat integracije Hrvatske u EU, kao što su i rast izravnih stranih ulaganja i priljev sredstava iz europskih fondova.

Ministar financija Boris Lalovac, pak, smatra da bi se rast dobiti poduzeća mogao dijelom pripisati zakonskim odredbama o reinvestiranoj dobiti, čime se više nego prije ostavlja u poduzećima.

U prvih nekoliko mjeseci ove godine poboljšani su i fiskalni pokazatelji o deficitu i ubiranju PDV-a, kaže Lalovac koji se nada da će se ti trendovi ubrzati za vrijeme turističke sezone.

»Međutim, nemojmo biti u zabludi. Time se ne rješavaju dugoročni strukturni problemi hrvatske ekonomije i vjerojatno će trebati još određeno vrijeme da se ekonomija snažnije oporavi, a državne financije stave pod bolji nadzor«, kaže Lalovac.