Svaki naš gost nikad nije samo turist; uvijek ga doživljavamo domaćinski, kao dragog prijatelja. Goste uvijek dočekujemo i ispraćamo te ih počastimo pićem dobrodošlice.

Jednako tako, uvijek smo im na raspolaganju za sve što žele saznati o našem kraju, dobiti preporuku za gastronomske ili vinske izlete, zabavu, sport, ali i priče iz naše bliže i dalje prošlosti.

Ma što god im »padne na pamet« – tu smo. Drago nam je što je pokrenut sustav »local host« jer naš turizam, i baranjski i slavonski, počiva upravo na gostoprimstvu i srdačnosti, a nikako na ključevima u pretincima ili agencijama.

Vjerujemo da je upravo takav turizam ono što jamči dugovječnost iznajmljivača i zadovoljstvo gostiju, kazao nam je Renato Gardaš.

Iscrpan razgovor koji smo vodili s Renatom Gardašem, iako smo ga »ulovili« tijekom nedjeljnog odmora, i to usred velikih vrućina koje su ovih dana zahvatile Hrvatsku, bio je upravo takav – domaćinski.

Toliko da smo i sami odmah poželjeli biti njihovi gosti i doći u Baranjsku oazu, smještenu u Bilju, jednom od turistički najatraktivnijih baranjskih središta.

Riječ je o pravom, raskošnom domu kapaciteta 12 osoba koji svojim gostima poslužuje nadaleko poznati baranjski doručak, pripremljen isključivo od lokalno proizvedenih namirnica, bez »kemije« i korporacijskih proizvoda, a nudi i prostor za druženje i zabavu.

Posao je pokrenut 2019. godine, a Jelena i Renato u njega su uložili i znanje i iskustvo stečeno tijekom niza godina provedenih u porečkom turizmu, jednom od najrazvijenijih u Hrvatskoj.

– Poreč je gigant, jedno od najjačih turističkih područja Hrvatske. U njemu se uistinu ima što naučiti, a onda se sve to uklopi u priču o našem, baranjskom turizmu i priča je mogla krenuti.

Nažalost, ubrzo je počela i pandemija pa nam nije bilo svejedno kako ćemo preživjeti, no uspjeli smo. Zadovoljni smo, dolazi nam mnogo najrazličitijih gostiju, a jedini je problem njihovo kratko zadržavanje.

Prosjek nam je oko dvije noći po gostu, za što smatramo da je djelomično posljedica ukupne ponude šireg područja, ali i nedovoljne promidžbe ljudi koji vode turizam na različitim razinama.

Ipak, nećemo se žaliti. Radimo ono što volimo, a gotovo svi koji nas posjete preporučuju nas svom krugu ljudi. To nije samo potvrda našeg rada, i to vrlo dobra, nego i najbolja moguća reklama – naglašava Renato.

Potrebni dodatni sadržaji

Bilje je svojom pozicijom odlično smješteno, kako u odnosu na Baranju, od Kopačkog rita nadalje, tako i u odnosu na Osijek.

Do Tvrđe, koja je nakon obnove gostima još privlačnija, potrebno je manje od deset minuta vožnje, a zahvaljujući dobroj prometnoj infrastrukturi ni ostala središta Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije nisu daleko.

– Gosti koji ostaju više dana obavezno obiđu znamenitosti na području od Bilja i Baranje pa do Vukovara, Vinkovaca, Đakova i Iloka.

Uključi li se u to i uvijek privlačna gastronomija te posjeti restoranima, sadržaja ima dovoljno za otprilike tri dana boravka. Za sve ostalo, dakle za turizam koji bi se protezao na sedam ili više dana, potrebni su dodatni sadržaji.

Primjerice, veliki bazenski kompleks bez kojeg je ljeti teško nekoga zadržati dulje vrijeme. Istina, tu je naša Drava, nije daleko ni osječka Kopika, no ipak bismo, kao poticaj snažnijem razvoju našeg turizma, trebali dobiti takve sadržaje, pa i one s izraženijim zabavnim karakterom, naglašava Renato.

Svakako, pa i uz državnu pomoć, jer upravo je kontinentalni turizam najveći mogući »bazen« u kojem Hrvatska može značajno povećati svoj turistički proizvod.

Svi znamo podatak prema kojem kontinentalni turizam, ne računajući Zagreb, ostvaruje tek 2,5 posto ukupnog broja noćenja u Hrvatskoj.

Kada se, pak, vidi s koliko energije i »local host« pristupa kontinentalni dio zemlje ulazi u razvoj turizma, onda je jasno da bi bilo korisno poslušati i iskustva obitelji Gardaš.

I još jednom – da. Iako se u velikoj mjeri oslanjaju na tradiciju, vrlo su uspješni i u digitalnoj komunikaciji te promociji na društvenim mrežama.

Idemo dalje, konkretno u novu sezonu akcije Najiznajmljivač, koju Novi list sa svojim medijskim partnerima – Glasom Istre, Zadarskim listom i Glasom Slavonije – provodi već niz godina.

Cilj nam je, kao i uvijek, pronaći najbolje smještajne objekte, ali i nagraditi ljude u posebnim kategorijama u kojima se vrednuje upravo domaćinski pristup.

Kako su nam pojasnili Jelena i Renato, gost nije stranac ni broj, nego prijatelj i dragi gost. Prijave su i dalje otvorene, sve do početka jeseni, nakon čega ćemo odabrati finaliste.

Njih potom i osobno posjećujemo kako bismo, ne oslanjajući se samo na digitalnu komunikaciju, stekli neposredan uvid i olakšali si izbor najboljih u ovogodišnjoj akciji. Prijavite se i pričekajte da dođemo do vas, jer to će značiti da ste ušli u krug najboljih.

Oriovčić – privlačna mikrolokacija

A kada smo rekli da idemo dalje, mislili smo na još jednu slavonsku županiju – Brodsko-posavsku. U Oriovčiću, nedaleko od Slavonskog Broda, nalazi se kuća za odmor Djedov šešir.

Kako smo uočili tijekom svih ovih godina potrage za najboljim hrvatskim iznajmljivačima, Slavonci su među najkreativnijima kada je riječ o nazivima objekata. Efektni su, komunikacijski snažni i uvijek prožeti daškom tradicije do koje iznimno drže.

– Možda smo u sve krenuli nešto kasnije, jer poslujemo tek tri i pol godine, ali mislim da smo, i po rezultatima i po zadovoljstvu – kako vlastitom tako i zadovoljstvu naših gostiju – postigli mnogo.

Poslujemo tijekom cijele godine, a takva nam je i popunjenost. Nema dijela godine u kojem nemamo gostiju. Posebno nas veseli što imamo mnogo turista koji tijekom toplijeg dijela godine ostaju i po sedam dana.

Koliko god turizam na moru imao odličan imidž i jednako dobre rezultate, mi im se svojim trudom i srdačnošću sve više približavamo.

To što smo postigli da ljudi kod nas ostaju sedam dana, upravo u segmentu koji je možda i najveći izazov kontinentalnog turizma, te da nam se pritom vraćaju, smatram našim najvećim uspjehom – istaknula je Marina Dasović, vlasnica kuće za odmor Djedov šešir, koja uistinu ima velik broj gostiju.

Nakon što je Baranja postala simbol kontinentalnog turizma, posebno unutar pet slavonskih županija, sitnim koracima koji donose velike promjene na vrlo dojmljiv način približava joj se i brodsko područje.

– Nema ničega vrednijeg u ovom našem poslu od susretljivosti, srdačnosti i istinske domaćinske dobrodošlice. Dolaze nam gosti, pretežito domaći, iz svih krajeva Hrvatske, a nama je najveće zadovoljstvo kada na kraju svog boravka odu sretni i zadovoljni, pojašnjava Marina.

I u pravu je, jer područje Posavine, kao i njegov nastavak prema središnjem dijelu Slavonije, turistima postaje sve zanimljivije. Činjenica je i da je Oriovčić izrastao u posebno privlačnu mikrolokaciju s rastućim brojem iznajmljivača, ali i gostiju.

Tu su brojne aktivnosti na otvorenom, ribolov na Savi, kao i velik broj mjesta poznatih po vrhunskoj gastronomiji i kvalitetnim vinima, što predstavlja dodatni mamac za posjetitelje.

– Ono što nas posebno veseli jest povratak gostiju. Znali su nam ljudi govoriti kako, osim tranzitnog prometa, turizam u našem kraju nije osobito privlačan.

No, nakon mnogo truda i ulaganja ta se percepcija promijenila, što nam je donijelo i najbolji mogući oblik marketinga – preporuku zadovoljnih gostiju, zaključila je Dasović.

Zadovoljni domaćini i gosti

Za kraj smo ostavili svima nam dragu Kraljevicu, točnije Oštro, gdje već dugi niz godina posluju brojni iznajmljivači. Riječ je o mjestu koje je s razlogom obožavao Miroslav Ćiro Blažević, uvijek ističući kako od Kvarnera nema ljepšeg mjesta na svijetu.

Obožava ga i Ivan Gostl, koji se uključio u posao što su ga prvotno pokrenuli njegovi roditelji. Villa Dora se ne iznajmljuje tijekom cijele godine, ali goste prima od Uskrsa pa sve do Svih svetih.

– U tom smo razdoblju stalno popunjeni. Gosti nam se često vraćaju, ostaju dulje i zadovoljni su onime što nudimo. Kvaliteta usluge i atraktivna lokacija stvaraju lojalnost gostiju, ali bez domaćina spremnih odgovoriti na njihove želje, takvog uspjeha ne bi bilo.

Zadovoljni smo, naši su gosti zadovoljni i vjerujemo da ćemo u istom, ako ne i boljem ritmu nastaviti i u budućnosti, zaključio je Gostl.

Naša se akcija nastavlja, a nadamo se da smo vam predstavili inspirativne priče koje će i mnoge druge potaknuti na kreativniji rad, ali i na prijavu u našu akciju.

Prijave su otvorene do kraja rujna, nakon čega slijede završne analize i konačan odabir najboljih.