ZAGREB – Građani u Europi počeli su tijekom pandemije mijenjati navike i štedjeti za crna vremena, pribojavajući se krize. Od veljače do svibnja njihova je štednja u bankama u članicama eurozone povećana za nevjerojatnih 136 posto, odnosno za 214 milijardi eura, prema podacima Europske središnje banke (ESB) od prošlog tjedna.

To stavljanje novca na stranu dijelom se dogodilo zbog privremenog zatvaranja prodavaonica, pa građani nisu mogli kupovati. Međutim, prema riječima predsjednice ESB-a Christine Lagarde, »ima tu i štednje zbog opreza«. Kada ljudi ne troše, ugrožen je gospodarski rast.

Nema povratka

Bez okolišanja Lagarde je upozorila da će koronavirus sputati oporavak Europe te trajno promijeniti strukturu njezina gospodarstva. To što građani mijenjaju ponašanje i ustežu se od trošenja i putovanja, teško će pogoditi turizam, ugostiteljstvo i zračni promet.

Mnogi od zaposlenih u tim sektorima – osobito siromašni ljudi, mladi i žene, koji rade s privremenim ugovorima – ostat će bez posla, procijenila je predsjednica ESB-a.

– Manje ćemo putovati, pa će zračni prijevoz, ugostiteljstvo i turizam te industrija zabave izaći iz procesa oporavka u drukčijem obliku, a neki od njih zasigurno će biti nepopravljivo ranjeni, izjavila je Lagarde.

Prema njezinim riječima, neće biti moguć povratak na staro, na stanje prije krize. Naprotiv, dijelovi gospodarstva će se transformirati, a »bit će industrija koje će izrasti iz tih promjena«, rekla je.

Iako gospodarska aktivnost u Europi nakon popuštanja mjera protiv pandemije oživljava, to nikoga ne bi trebalo zavaravati. Glavni ekonomist ESB-a Philip Lane prošlog je tjedna upozorio da rani znakovi ekonomskog poboljšanja nisu dobar vodič kad je riječ o brzini i žilavosti oporavka.

Lagarde smatra da oporavak ekonomije »neće biti cjelovit«, jer ni međunarodna trgovina neće doći na prijekriznu razinu, a i produktivnost će biti slabija.

Prijeti depresija

Izgledi nisu dobri ni u Sjedinjenim Državama. Prema procjeni Ureda za proračun američkog Kongresa, oporavak SAD-a od koronavirusa bit će težak, a gospodarstvo će iskusiti goleme gubitke od kojih se neće oporaviti cijelo desetljeće, do 2029. godine.

To je hladan tuš za one koji još vjeruju u nagli odskok ekonomije i povratak na staro. Povod za sve češće prognoze da SAD-u prijeti dugotrajna depresija jesu novi valovi zaraze koji su zahvatili gotovo svaku drugu američku saveznu državu. Zahvatili su i europske zemlje. To dovodi do novih poremećaja u svakodnenom životu, u proizvodnji i uslužnom sektoru.

– Ako se pandemija nikada ne stavi pod kontrolu, ni gospodarstvo se nikada neće osloboditi od stega, upozorila je Annie Lowrey iz američkog Atlantica, kritički se osvrnuvši na nedovoljne mjere koje vlasti SAD-a poduzimaju protiv koronavirusa.

Štednja je tijekom pandemije nezapamćeno skočila i u SAD-u. Samo u travnju, depoziti u američkim bankama skočili su za 865 milijardi dolara, više nego tijekom cijele jedne godine, prema CNBC-u.

Za razliku od podataka koje je iznijela Europska središnja banka, ovdje niije riječ samo o štednji kućanstava, nego i poduzeća.

Svi koji mogu, očito, počeli su gomilati novac u pričuvi. Tome je pridonijelo obilno »tiskanje« novca u središnjoj banci SAD-a, za spašavanje gospodarstva, kao i jednokratna pomoć iz državnog proračuna u iznosu od 1.000 do 2.000 dolara, koju su dobila kućanstva.

Oko 40 milijuna Amerikanaca je od sredine ožujka do kraja svibnja poslano na burzu rada, a prema procjenama stručnjaka, njih 40 posto vjerojatno se neće moći vratiti na staro radno mjesto. Stoga je povećanje štednje za crne dane logičan korak.

Smanjeni i minusi na tekućim računima

I hrvatski su građani tijekom pandemije srezali potrošnju, što se očitovalo u nezapamćenom travanjskom padu maloprodaje od 25 posto. Građani su znatno povećali i štednju, oni koji to mogu.

Depoziti u hrvatskim bankama od kraja prošle godine porasli su za više od šest milijardi kuna, a u travnju su skočili 7,2 posto u usporedbi s istim lanjskim mjesecom, prema podacima Hrvatske udruge banaka. Građani su tijekom pandemije smanjili i minuse na računima.