Rastu prihodi zaštitarskih tvrtki, ali ne i plaće

Glava u torbi za 3.300 kuna: Zaštitari puno rade, a zarade – premalo

Ana Raić Knežević

Udio ukupnih prihoda ove grupacije u privredi je i dalje relativno malen, svega 0,23 posto, budući da tvrtke imaju čak 1,62 posto ukupnog broja stalno zaposlenih 



I dok hrvatska privreda bilježi pad ukupnih prihoda od 12 posto u razdoblju od 2008. do 2011. godine zaštitarska djelatnost u istom razdoblju bilježi porast od 2,7 posto. Podatak je to iz analize što ju je Ivan Funčić, direktor tvrtke »Protect« u ime Ceha hrvatskih zaštitara iznio na nedavno održanoj VI. Konferenciji Hrvatske udruge menadžera sigurnosti. Riječ je, pojasnio je Funčić, o prezentaciji nekih osnovnih pokazatelja o radu i poslovanju djelatnosti privatne zaštite, odnosno onih tvrtki koje pružaju usluge tjelesne i tehničke zaštite osoba i imovine pravnim i fizičkim osobama u Republici Hrvatskoj. 


 Više tvrtki


Tako se prema službenim podacima Fine privatnom zaštitom tijekom 2011. godine bavilo 117 pravih i fizičkih osoba što je porast u odnosu na 2010. godinu kada ih je bilo 102. Ukupno je u sektoru privatne zaštite lani bilo zaposleno 13.775 zaposlenika. 


  Tridesetak najvećih zaštitarskih tvrtki lani je ostvarilo nešto manje od 1,5 milijardi prihoda, a njihovi zaposlenici zarađivali su u prosjeku 3.300 kuna. 




  Iako bilježi relativan rast, udio ukupnih prihoda ove grupacije tvrtki u ukupnoj privredi je i dalje relativno malen, svega 0,23 posto, budući da tvrtke imaju čak 1,62 posto ukupnog broja stalno zaposlenih, i taj broj stalno raste. To pak ukazuje na radnu intenzivnost ovog sektora, naglasio je Funčić. 


  Prezentirajući dalje ovu analizu iznio je podatak da prosječna neto plaća po zaposlenom u djelatnosti privatne zaštite zaostaje 39,3 posto za prosječnom neto plaćom u RH, odnosno 30,2 posto za prosjekom hrvatske privrede. 


  Ipak, zaštitarski sektor može se pohvaliti činjenicom da im je pokrivenost ukupnih obveza s kratkotrajnom imovinom i dalje daleko kvalitetnija, jer su obveze veće za 9,9 posto od kratkotrajne imovine, dok su u hrvatskoj privredi obveze u prosjeku veće za 74,6 posto u odnosu na kratkotrajnu imovinu.


Vodi »Sokol Marić«


Podaci o ukupnim obvezama po zaposlenom i dalje su značajno manji od onih u privredi RH, i to za oko 17 puta. Za djelatnost privatne zaštite oni iznose 45.265 kuna, dok u hrvatskoj privredi iznose 765.554 kune, iznio je Funčić.  



 – Usprkos stalnom poboljšanju kvalitete zaštitarskih usluga, neodgovarajuće vrednovaje ove stručne i zakonski strogo propisane djelatnosti rezultira činjenicom iznimno male vrijednosti što ju je ukupna privreda uložila u korištenje njezinih usluga, od samo 0,23 posto vlastitih ukupnih prihoda. Kontinuirani višegodišnji negativan trend zaostajanja prosječne neto plaće u sektoru privatne zaštite, u odnosu na ostatak hrvatske privrede, ukazuje na nužnost realnijeg vrednovanja pruženih usluga zaštite, od strane svih korisnika, kroz stvaranje organiziranijeg i kvalitetnijeg nastupa zaštitarskih tvrtki na tržištu, prenio je Ivan Funčić, direktor tvrtke »Protect« zaključke iz analize.



  Prema pokazateljima poslovanja djelatnosti privatne zaštite lani je najviše prihoda ostvario »Sokol Marić« – 331.652.000 kuna, a slijede ga »Sinaco« – 32.452.000 kuna i AKD Zaštita 104.818.000 kuna. »Securitas grupa« – hrvatske tvrtke »Protect«, »Zvonimir Security« i »Sigurnost Buzov« – pretekla bi sa 164.597.000 kuna »Sinaco« kada bi se prihod gledao objedinjeno. Od ukupnog prihoda 1.448.361.000 kuna, 20 najvećih ostvarilo je 78 posto, još deset dodatnih društava ostvarilo je 9,9 posto ukupnih prihoda, dok na preostalih 82 pravnih i fizičkih subjekata obuhvaćenih analizom otpada preostalih 11,2 posto prihoda, objasnio je Funčić. 


  Kako proizlazi iz prezentacije, »Sinaco« je konkurenciju lani »potukao«, ostvarivši najveći ukupan prihod po broju zaposlenih temeljem sati rada – od 327.851 kunu. Slijede »Protect« sa 107.434 kune i »Bilić-Erić« sa 102.343 kune. Najveću bruto dobit prije oporezivanja ostvarila je pak tvrtka »Klemm sigurnost« (27.166 kuna). Na drugom mjestu je »Sokol Marić« sa 10.662 kune, te »Bilić-Erić« sa 9.580 kuna. »Sinaco« je pak, što se tiče bruto dobiti po zaposleniku u minusu, no zato iz Fininih podataka proizlazi da su njegovi zaposlenici imali lani najvišu prosječnu neto plaću u zaštitarskom sektoru – 9.595 kuna. 


  Tržišni, zakonski, te drugi uvjeti poslovanja okruženja zaštitarskih tvrtki, kao i spoznaja većine potencijalnih korisnika zaštitarskih usluga da postoji nužnost i obaveza sve kvalitetnije zaštite vlastite imovine, kroz prethodnih dvadesetak godina znatno su promjenili način i bitno poboljšali kvalitetu poslovanja unutar djelatnosti privatne zaštite. Ovi podaci trebali bi nam biti poticaj u daljnjem unaprjeđenju poslovanja i korekciji nekih negativnih trendova, rekao je Funčić.