Hrvatski frizeri već pet godina uporno traže smanjenje PDV-a s 25 na 13 posto, pozivajući se na europsko zakonodavstvo i pozitivne prakse drugih članica Europske unije, no unatoč jasnim argumentima kažu da njihov zahtjev i dalje ne nailazi na političko razumijevanje.

Sada su i službeno od Vlade zatražili primjenu snižene stope PDV-a od prvog siječnja iduće godine, a prijedlog su uputili i svim saborskim zastupnicima i europarlamentarcima, no konkretni odgovor još nisu dobili.

– Frizerska struka već godinama ustrajno apelira na resorne institucije da se uvede niža stopa PDV-a od 13 posto. Ne tražimo ništa nerealno, niti nešto što nije u skladu s EU zakonodavstvom.

Smanjenje PDV-a na frizerske usluge omogućeno je Direktivom Vijeća 2006/112/EZ, koja izričito dopušta državama članicama primjenu snižene stope na radno intenzivne usluge poput frizerskih.

Postavlja se pitanje zašto Hrvatska i dalje ne koristi ovu mogućnost, dok druge zemlje EU-a to uspješno čine, ističe Ivica Pavlačić, vlasnik frizerskog salona iz Karlovca i jedan od predlagatelja Inicijative za uvođenje niže stope PDV-a na frizerske usluge.

Pozitivni učinci

U zahtjevu se navodi kako iskustva drugih članica Europske unije nedvojbeno potvrđuju pozitivne učinke snižavanja PDV-a na frizerske usluge.

U Sloveniji, primjerice, PDV na frizerske usluge iznosi 9,5 posto, u Poljskoj 8 posto, Nizozemskoj 9 posto, Cipru 5 posto, Luksemburgu 8 posto, a u Irskoj 13,5 posto i sve te zemlje bilježe bolju fiskalnu disciplinu, smanjenje udjela sive ekonomije i stabilniji razvoj sektora, ističu hrvatski frizeri.

S PDV-om na frizerske usluge od 25 posto, Hrvatska ima drugu najvišu stopu u Europskoj uniji i uvjerljivo najvišu u regiji, čime su domaći frizerski saloni dovedeni u izrazito neravnopravan tržišni položaj, upozoravaju u frizerskoj struci.

Prema spomenutoj analizi, od svakih naplaćenih 100 eura u frizerskom salonu, čak 20 eura odlazi državi na ime PDV-a, dok oko 40 eura otpada na plaće zaposlenika, 20 eura na materijal, 10 eura na energente i 5 eura na druge troškove.

Salonu na kraju ostaje tek oko 5 eura dobiti prije oporezivanja, što znači da je profitna marža u prosjeku svega 4,5 posto »nedovoljna za ozbiljno razvojno poslovanje«.

– U frizerskoj industriji prosječno 50 posto neto prihoda otpada na plaće zaposlenika. Smanjenje stope na 13 posto automatski bi značilo veći neto prihod te veća izdvajanja za plaće zaposlenika, a samim time i smanjenje sive zone, koja je nažalost u stalnom porastu, kaže Denis Vidović, direktor platforme Hairstyle News i dodaje da su frizeri, unatoč svojoj stručnosti i radno intenzivnoj prirodi posla, među najpotplaćenijim zanimanjima u Hrvatskoj.

Prema podacima servisa MojaPlaća za 2024. godinu, prosječna plaća frizera iznosi 803 eura i ubraja se među najniže u Hrvatskoj.

Olakšati poslovanje

Frizerska struka se pritom bori i s nizom drugih problema, a uvođenje niže stope PDV-a na frizerske usluge bi bar malo olakšalo poslovanje i omogućilo prijeko potreban predah.

Visoka stopa PDV-a potiče rad na crno, ali snižavanjem stope smanjuje se motivacija za izbjegavanje poreza, a time se smanjuje i siva ekonomija, navode frizeri i podsjećaju da je trenutno samo 5,78 posto frizerskih salona obveznika PDV-a.

Niža stopa potaknula bi veći broj salona da uđu u sustav PDV-a, čime bi se proširila porezna baza i povećali prihodi države, kažu frizeri i napominju da zbog nelojalne konkurencije i poreznih opterećenja, frizerske cijene rastu, a pristupačnost usluge za građane postaje sve upitnija.

Dodaju da bi manje porezno opterećenje stvorilo uvjete za rast i zapošljavanje, posebno žena i mladih, koji čine većinu zaposlenih u ovoj djelatnosti, a smanjenje PDV-a na 13 posto omogućilo bi stabilnost i daljnji napredak industrije, posebice za salone blizu poreznog praga od 60 tisuća eura, olakšavajući im prijelaz bez značajnog povećanja cijena.

Smanjenje PDV-a na frizerske usluge moglo bi biti upravo ona iskra koja će potaknuti novu gospodarsku dinamiku i pružiti konkretan poticaj mladim frizerima, kako u razvoju karijere, tako i u odluci da Hrvatsku odaberu kao svoj profesionalni i životni okvir.

To je osobito važno jer u salonima većinom rade žene, kojima su poslovna i financijska stabilnost ključne kako bi se mogle posvetiti i obitelji, poručuju iz frizerske struke i dodaju da iskustva drugih zemalja Europske unije jasno pokazuju da takva mjera doprinosi povećanju broja prijavljenih salona, suzbijanju sive ekonomije te, posljedično, stabilnijim i većim prihodima za državni proračun.