– Priopćenje HNB-a je pokušaj njihovog oslobađanja od krivnje temeljem neistinitih navoda. Mogli bismo se zapitati i zašto HNB nije ranije reagirao u slučaju Credo banke, ako i sami u obrazloženju svoga Rješenja o oduzimanju odobrenja za rad Credo banci konstatiraju da stopa adekvatnosti jamstvenog kapitala na dan 31. srpnja 2011, što je skoro četiri mjeseca prije oduzimanja odobrenja iznosi -5,18 posto (negativna je), u odnosu na zakonski dopušteni minimum od 12 posto, bacaju rukavicu HNB-u iz još jedne državne institucije, ovaj put iz Fine. Upozoravaju da središnja banka snosi punu odgovornost za funkcioniranje hrvatskoga bankarskog sustava i zaključuju da »neodgovorne izjave nekih dužnosnika HNB-a, kao ni ovakva priopćenja, ne pridonose stabilnosti bankarskoga sustava, već ga dodatno destabiliziraju«.

    Financijsku agenciju posebice je zasmetalo priopćenje HNB-a o redoslijedu isplate s računa Credo banke i tvrdnja da su svi nalozi za plaćanje koji su zadani 22. studenoga, na dan odluke o likvidaciji, do kraja tog dana i izvršeni. 

    – Ovaj je dio priopćenja HNB-a neistinit i pokušava javnost navesti u krivi smjer, poručuju iz Fine i to argumentiraju činjenicom da su Credo banci još 21. studenoga ispostavili nalog za plaćanje i to u iznosu od 10,1 milijun kuna i da su im dali račun u drugoj banci na koji je taj novac trebao biti isplaćen. 

   Likvidatori šute

No, tu ne staju, pa objašnjavaju kako je HNB 23, studenoga, dan nakon odluke o likvidaciji isplatio dvije mjenice u iznosu od oko 8,4 milijuna kuna i jednu zadužnicu od 675 milijuna kuna, iako je nalog od prethodnog dana ostao neizvršen. Otkrivaju u Fini i da su istinu pokušali doznati od likvidatora banke, koje je tamo postavila još jedna državna institucija DAB, ali da odgovor još nisu dobili.