Ministarstvo na udaru i zbog prilika u HEP-u i nepokretanja proizvodnje u Petrokemiji - Davor Filipović / NL arhiva
Ministru se spočitava da koči ponovno pokretanje proizvodnje nakon što su strojevi u toj tvornici umjetnog gnojiva stajali godinu dana. Iz Ministarstva ističu da Ina i PPD svoj udio mogu prodati turskom Yildirimu, no ne žele da država odgovara za naknadno otkrivene obveze nastale u vrijeme kad nije bila većinski vlasnik
povezane vijesti
ZAGREB Ministar gospodarstva je, bez obzira na to koja je stranka obnašala vlast u Hrvatskoj, uvijek bio među najnapadanijim članovima Vlade, prvi krivac za to što investicije zapinju, proizvodnja propada, industrija nestaje, a državne tvrtke iz njegovog portfelja, posebice energetike, ne ulažu dovoljno novca kako bi pokrenule ostatak gospodarstva. Nije ta sudbina zaobišla ni aktualnog ministra gospodarstva i održivog razvoja Davora Filipovića, pa je njegovo ministarstvo na udaru i zbog prilika u HEP-u i nepokretanja proizvodnje u Petrokemiji, a otkad Hrvatsku gospodarsku komoru vodi HDZ-ovac Luka Burilović nije bilo tako snažnog napada na račun nekog HDZ-ovog ministra kao što se ovih dana Filipovića i njegove suradnike optužuje za zaustavljanje ulaganja u obnovljive izvore energije.
Ministarstvo gospodarstva na udaru i zbog prilika u HEP-u i nepokretanja proizvodnje u Petrokemiji – Davor Filipović / NL arhiva
Najveći teret
Ništa od toga nisu problemi nastali jučer, postojali su i u vrijeme prije Filipovića, pa i prije mandata sadašnje Vlade, u Petrokemiji u ciklusima još od odvajanja iz Ine, ali Davor Filipović je aktualni ministar i malo koga zanima kako su i kada problemi nastali, od njega se traže rješenja, a kritičari gotovo da šalju poruku da ih on tvrdoglavo odbija donijeti.
Jedno od tih miješanja, ono koje se tiče HEP-a, vjerojatno će stići ovaj tjedan, već u četvrtak na sjednici Vlade. Tvrtka je to na koju je Vlada prebacila najveći teret održavanja cijena energenata i toplinske energije na razinama ispod tržišnih, a zauzvrat je u posljednjem paketu mjera, u Uredbi o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije, najavila da će »poduzeti potrebne mjere u svrhu osiguranja održivosti poslovanja i investicijskog potencijala društva Hrvatska elektroprivreda d.d«.
Uredba je donesena 16. ožujka, a odluke kojima će se pokrenuti dokapitalizacija HEP-a i osigurati novac za tekuće poslovanje donijet će se po svemu sudeći dva tjedna kasnije. Dokapitalizaciju HEP-a u kojoj će sudjelovati isključivo država, kako bi HEP ostao u stopostotnom vlasništvu države, najavili su i premijer Andrej Plenković i ministar Filipović, ali iluzorno je očekivati da se taj proces dogodi preko noći jer za takvu odluku Vlada treba i odobrenje Europske komisije. Sam HEP je otkrio da je njihov trošak antiinflacijskih mjera do 1. travnja bio 900 milijuna eura, pa će se u stotinama milijuna eura računati i trošak dokapitalizacije. Procjene kažu od najmanje 600 do 900 milijuna eura.
Za održavanje stabilnosti tekućeg poslovanja HEP će pak sutra na sjednici dobiti suglasnost i jamstvo države za novo zaduženje, najvjerojatnije od 400 milijuna eura. Ono što ministar Filipović duguje javnosti su rezultati revizije koju je poslao u HEP nakon što je otkrivena plinska afera u Ini u kojoj je ta kompanija oštećena za oko milijardu kuna.
Milatić tvrdi da se odobrava više projekata nego što investitori tvrde
Što se tiče zastupanja ulaganja u obnovljive izvore energije, tu je investitorima okupljenima u udruženje oko HGK-a odgovorio državni tajnik Ivo Milatić i zanimljivo, odgovor je poslao iz Banskih dvora, iz čega se može zaključiti da je govorio u ime Vlade. Priznao je da Ministarstvo kasni u donošenju uredbi, ali tvrdi da zastoja nema i da se odobrava puno više projekata nego što to tvrde investitori, ali i da gradnje objekata za proizvodnju iz obnovljivih izvora energije ne može biti tamo gdje oni nisu predviđeni prostornim planovima i gdje nije moguće priključenje na mrežu, a ta priključenja ovise o mogućnostima HEP-a da u mrežu uključi energiju iz obnovljivih izvora. |
Prijenos vlasništva
Što se tiče Petrokemije, ministru Filipoviću se spočitava da koči ponovno pokretanje proizvodnje nakon što su strojevi u toj tvornici umjetnog gnojiva stajali godinu dana. Vlasnici 54 posto Petrokemije, Ina i PPD, svoj su udio koji su stekli u dokapitalizaciji odlučili prodati turskoj kompaniji Yildirim. No, prijenos vlasništva stoji, a uključeni opet upiru prostom u Filipovića. Iz Ministarstva gospodarstva u više su navrata odgovorili da Ina i PPD, odnosno tvrtka Terra Mineralna Gnojiva preko koje su oni vlasnici Petrokemije, svoj udio može u svakom trenutku prodati turskoj kompaniji, te da država u tim pregovorima ne sudjeluje. No, ono što Ministarstvo gospodarstva ne želi je da država na bilo koji način odgovara za naknadno otkrivene troškove ili obveze nastale u vrijeme kad nije bila većinski vlasnik Petrokemije, odnosno otkad je većinski paket prepustila Ini i PPD-u.
Kad je sklopljen ugovor o dokapitalizaciji Petrokemije, država je na sebe preuzela stotine milijuna kuna dugova, saniranje odlagališta, ali je jamčila i da u tom poslu nema nikakvih repova, a ako se otkriju, da će pokriti i taj trošak. Sada pak Ministarstvo inzistira na tome da s Petrokemijom novi vlasnik ne preuzme i te nove odredbe, pa da se kojim slučajem na državu ne prenese obveza da pokrije i eventualne propuste iz razdoblja u posljednjih pet godina. Uz to, u Ministarstvu žele biti sigurni i da će novi vlasnici doista pokrenuti proizvodnju u Petrokemiji. Investitori su se pak oglasili neki dan priopćenjem u kojem kažu da im je cilj nastaviti proizvodnju, da su upoznati s dogovorenim desetogodišnjim planom investicija od 600 milijuna kuna koji obuhvaća između ostaloga i sva potrebna ulaganja u ekologiju, te ističu da nemaju prigovora na izdane okolišne dozvole. Poručuju da njihov cilj nije izbjegavati preuzete obveze ili tražiti njihovo umanjenje.
