Cijene proizvoda i usluga u Hrvatskoj i dalje nezaustavljivo rastu, no za razliku od mnogih zapadnoeuropskih zemalja, gdje se potrošnja smanjuje u kriznim vremenima, kod nas ona nastavlja rasti. To se dijelom objašnjava dobrim prihodima od turizma te značajnim povećanjem plaća u javnom sektoru i državnim službama.

Udruge potrošača upozoravaju Vladu da odluka o smanjenju subvencija u ovom trenutku nikako nije dobra jer cijene hrane nastavljaju rasti, a ovakva odluka dat će proizvođačima i trgovcima vjetar u leđa da nastave s rastom cijena unedogled.

Udar na građane

Predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača (HUZP) Ana Knežević smatra da izlazak iz mjera potpore nije dobra odluka jer u Hrvatskoj ima jako puno ljudi kojima je životni standard ugrožen.

Ana Knežević / Foto Davorin Visnjic/PIXSELL

– Sada da poskupljuje plin u vrijeme kad ulazimo u sezonu grijanja, i kada se dobar dio ljudi grije i kuha na plin, je nerazumna odluka. Bez obzira na to koliko to neki prikazuju da se radi o 40 eura na godišnjoj razini, opet ponavljam, mora se voditi računa koliko ima ljudi s niskim primanjima.

Znači, teško je ljudima živjeti s tim primanjima i Vlada bi trebala biti svjesna toga. Međutim, premijer ima pogrešne informacije ili ga to uopće ne zanima, jer govori da se u Hrvatskoj bolje živi i da cijeli EU polako izlazi iz tih mjera te da onda i mi trebamo to učiniti.

Cijene ne može nitko obuzdati, trgovci ih sami određuju i dok god ima kupaca koji će platiti za te cijene, dotle će one rasti, objašnjava Knežević.

I prema riječima Marine Novaković Matanić, predsjednice Udruge potrošača Korana Karlovac, to je veliki udar za većinu građana jer se odjednom događa da poskupljuje plin i ostali energenti, a najavljuje se i poskupljenje struje od 25 posto.

– Toplana je u Karlovcu najavila 10 postotno poskupljenje grijanja, a nažalost plaće i mirovine ne prate takvu stopu rasta. Najviše to pogađa ljude koji rade za najniže plaće i koji žive od mirovina.

Oni će opet osjetiti najveći udar na svoja primanja. S obzirom na rast cijena proizvoda, naročito prehrambenih proizvoda, posebno povrća i voća i higijenskih potrepština i nakon novog udara i najave poskupljenja struje do 25 posto, bit će to zaista veliki udar našim građanima, kazala je Novaković Matanić.

Iako smatra da bi Vlada trebala još jednom razmisliti o povlačenju odluke o smanjenju subvencija čini joj se da su svoju odluku donijeli i da je ne misle mijenjati.

Prema njezinim riječima udruge rade pritisak, ali drži kako bi svoj dio pritiska na zakonodavce trebali učiniti i građani tako da se neke stvari pokušaju promijeniti u ovom trenu.

– Potrošnja i dalje raste i svi bi možda trebali razmišljati o nekakvim uštedama, ali upitno je koliko zaista ima prostora za ljude koji rade za 700 do 800 eura, poručuje predsjednica Udruge potrošača Korana Marina Novaković Matanić.

Rast plaća

Predsjednica osječkog Centra za edukaciju i informiranje potrošača Tanja Popović Filipović također je mišljenja kako nije vrijeme za popuštanje mjera jer su potrošači na udaru povećanja svih cijena usluga i proizvoda.

Tanja Popović Filipović / Foto Gojko Mitić

– Potrošači svakodnevno svjedoče povećanju cijena roba i usluga koje su im neophodne za kućanstvo. Vlada mora razmišljati kako pomoći građanima da prevladaju ove izazove koje nose poskupljenja.

Iako mjere nisu potpuno ukinute, nego se »fazno popuštaju«, račun za električnu energiju povećava se za 7,41 posto, a za plin za 9,5 posto, tvrdi Popović Filipović, napominjući da povećanje cijena režijskih troškova za 4 eura po računu je minimalno više od 30 eura mjesečno ukupno za struju, plin, komunalne usluge i elektroničke komunikacije.

Ana Knežević podsjeća da su cijene u Hrvatskoj počele rasti već krajem 2021., a da je prava eskalacija krenula početkom 2022. godine zbog energetske krize.

– Onda je u međuvremenu izbio i rat u Ukrajini, a uzrok rasta cijena imalo je i uvođenje eura iako su nas i premijer i ministar financija i guverner uvjeravali da do poskupljenja neće doći, odnosno ako i bude da će to biti par postotaka, a zapravo se ispostavilo da su cijene otišle nebu pod oblake i da to više nitko živ ne može kontrolirati. Krajem 2023. smo imali inflaciju 13,8 posto i nijedna zemlja nije ušla u eurozonu s tako visokom inflacijom, objašnjava Knežević.

Ona uzroke rasta potrošnje vidi i u činjenici da je Vlada povećala plaće sebi i državnim službenicima i namještenicima od 60 do 80 posto.

-To je dio populacije koji ima visoka primanja i koji može trošiti, a sve skupa onda utječe na inflaciju. Naravno, da ne troše oni na koje mi stalno upozoravamo. Izračunali smo kod uvođenja eura da u Hrvatskoj ima više od 300.000 umirovljenika koji imaju mirovinu od 300 eura ili manje.

Znači, to je skoro jedna trećina populacije u Hrvatskoj koja jedva sastavlja kraj s krajem, upozorava predsjednica krovne udruge potrošača.

Za izjave premijera Andreja Plenkovića kako je stanje u Hrvatskoj super, Knežević kaže »da je to privid jer oni u Vladi barataju prosječnim plaćama i prosječnim mirovinama.

– Mi iz udruga i sindikati upozoravamo da treba govoriti o medijalnim plaćama i medijalnim mirovinama. Znači, kad se iskaže ta medijalna vrijednost, onda znači da je ta medijalna mirovina 504 eura.

Polovina umirovljenika ima manje od toga, a polovina ima više od toga. Možemo si samo zamisliti kako je njima živjeti, ističe Knežević, dodajući da u Hrvatskoj ima 60 posto samaca starijih od 65 godina.

Impulzivna kupnja

– Vrijednost košarice za samca iznosi 300 eura što znači, ako neko ima 300 eura mirovinu, jasno je da nema dovoljno niti za košaricu, već je ili korisnik socijalne kuhinje, ili je u »bojkotu«.

Udruge za zaštitu potrošača ističu da postojeće vladine mjere za suzbijanje rasta cijena, poput ograničavanja cijena na 70 proizvoda, se pokazuju neučinkovitima.

– Često tih proizvoda nema na policama trgovina. Državni inspektorat izriče kazne, ali one su preblage i ne odvraćaju trgovce. Potrošači od kazni nemaju ništa, jer kazna je prihod državnog proračuna, dok police ostaju i dalje prazne, ostavljajući potrošače bez koristi. Umjesto kažnjavanja, predlažemo da inspekcija naloži trgovcima popunu polica, poručuje Knežević.

Cijene na tržištu se slobodno formiraju. Dokle god postoji kupovna moć i volja za kupnju po tim cijenama, one će ostati visoke. Dio građana si ne može priuštiti određene proizvode, no drugi dio može, što održava tako visoke cijene.

Savjetuje se građanima da promijene svoje potrošačke navike, naprave popise za kupnju i izbjegavaju impulzivnu kupnju. Austrijanci i Slovenci, unatoč višim primanjima, štede, što ukazuje na potrebu za sličnim pristupom i u Hrvatskoj.

Trgovci muljali s 350 zaštićenih artikala

Od stupanja na snagu Odluke o izravnim mjerama kontrole cijena određenih proizvoda u razdoblju od 7. veljače do 19. rujna, tržišna inspekcija obavila je ukupno 3.614 inspekcijskih nadzora.

Od ukupno obavljenih nadzora u 74,03 posto nadzora nisu utvrđene povrede, dok je u preostalih skoro 26 posto nadzora utvrđeno da trgovci nisu za 3.112 proizvoda (artikala) istaknuli vizualnu identifikacijsku oznaku, za 350 proizvoda je utvrđena prodaja zatečenih proizvoda iznad najviše dopuštene cijene te je za 553 kategorije utvrđeno da trgovci nisu za najmanje jedan artikl odredili cijenu do najviše razine dopuštene cijene, a iste nude u ponudi.

Jednako tako, u provedenim nadzorima su utvrđene 296 povrede vezano uz informiranje potrošača u svezi neisticanja plakata i osiguranja zasebnih dijelova.

Još niže cijene za neke proizvode

Iz Centra za edukaciju i informiranje potrošača najavljuju kako Ministarstvo gospodarstva planira za 10 proizvoda dodatno sniziti maksimalno dopuštenu cijenu.

– Iako je Vlada već ograničila cijene za 70 proizvoda za njih 10 će dodatno sniziti maksimalne cijene. Litra suncokretovog ulja, čija je cijena dosad bila ograničena na 1,72 eura, past će na 1,62.

Šećer, koji je imao maksimalnu cijenu od 1,33 centa, sada će trgovci moći prodavati najviše za 99 centi. Niže će biti i cijene pelena. Umjesto 30 centa po komadu, nova gornja granica cijene bit će 25 centi. Ulje tako pojeftinjuje oko 6 posto, šećer čak 25, a pelene 17 posto, poručuje Popović Filipović.