Hrvatsko gospodarstvo nastavit će rasti solidnim stopama od 3,2 posto u ovoj i 2,9 posto u idućoj godini potaknuto snažnom potrošnjom kućanstava, uz nastavak usporavanja inflacije koja bi 2026. godine trebala pasti na dva posto, navodi se u proljetnim ekonomskim prognozama Europske komisije uz procjenu da će stopa nezaposlenosti dosegnuti nove najniže razine od 4,6 posto u 2025. i 4,5 posto u idućoj godini.

– Nakon prošlogodišnjeg rasta od 3,9 posto, hrvatsko će gospodarstvo postupno usporavati tijekom predviđenog razdoblja. Izloženost Hrvatske carinskom šoku SAD-a niska je u usporedbi s drugim državama članicama i očekuje se da će snažna domaća potražnja osigurati solidan rast BDP-a unatoč povećanoj neizvjesnosti u vezi s trgovinom, navode u Komisiji koja očekuje dodatno povećanje deficita opće države s 2,6 posto u prošloj godini na 2,7 posto u ovoj, a zbog solidnog nominalnog rasta BDP-a, očekuje se da će se udio duga u BDP-u ove godine smanjiti na 56,3 posto.

Privatna potrošnja

Komisija predviđa da će rast BDP-a tijekom ove godine uglavnom biti potaknut privatnom potrošnjom, poduprt rastom realnih plaća i zaposlenosti, a i državna potrošnja rast će s daljnjim povećanjem naknada zaposlenima u javnom sektoru. Predviđa se da će izvoz robe nastaviti rasti solidnim stopama, unatoč rastućem trgovinskom protekcionizmu koji nepovoljno utječe na globalnu gospodarsku aktivnost i potražnju nekih od glavnih trgovinskih partnera Hrvatske. Suprotno tome, očekuje se da će se izvoz usluga blago realno povećati budući da kontinuirano povećanje cijena turističkih usluga šteti konkurentnosti, navode u Komisiji.

U 2026. gospodarski bi se rast trebao ublažiti, ali će ipak dosegnuti 2,9 posto, no Komisija očekuje usporavanje rasta potrošnje s obzirom na to da se očekuje sporiji rast plaća.

– Rizici za ove izglede uključuju utjecaj neizvjesnosti na privatna ulaganja i potrošnju veću od očekivanog. Snažnija povećanja plaća od očekivanih mogla bi povećati pritiske na cijene i naštetiti troškovnoj konkurentnosti izvoznika. Potencijalna uska grla u opskrbi u građevinarstvu mogla bi odgoditi apsorpciju EU fondova, prognoziraju u Bruxellesu.

Budući da je nedostatak radne snage i dalje visok, nastavit će se priljev radnika iz zemalja izvan EU-a što znači da će zaposlenost nastaviti rasti, ali zbog toga Komisija očekuje usporavanje rasta plaća, kako nominalno tako i realno.

Ukupna inflacija ove bi godine trebala bi pasti s lanjskih 4 posto na 3,4 posto i to zbog ubrzavanja cijena energije, dok bi se inflacija cijena hrane i usluga trebala polako smanjivati.

EIZ pesimističniji

– S kontinuiranim smanjenjem pritisaka na plaće i potražnju, očekuje se da će inflacija snažnije usporiti i dosegnuti dva posto u 2026. godini. Predviđa se da će pad biti potaknut uglavnom usporavanjem inflacije usluga i hrane. Predviđa se da će očekivani pad međunarodnih cijena energenata dovesti samo do malog pada inflacije energije jer Vladine mjere ograničavanja cijena energije istječu u listopadu 2025., navodi se u proljetnim prognozama Europske komisije.

Za razliku od Europske komisije, Ekonomski institut u Zagrebu (EIZ) očekuje značajnije usporavanje hrvatskog gospodarstva, i to već u prvom tromjesječju ove godine, a na temelju kretanja tzv. CEIZ indeksa.

– Na osnovi kretanja vrijednosti indeksa možemo procijeniti da će u prvom tromjesečju 2025. hrvatsko gospodarstvo rasti za dva posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, što znači da bi godišnja stopa rasta BDP-a u prvom tromjesečju 2025. mogla značajno usporiti u odnosu na godišnje stope rasta ostvarene tijekom prethodnih pet tromjesečja, navode analitičari Ekonomskog instituta.

Pojašnjavaju da se vrijednost indeksa na mjesečnoj razini kontinuirano smanjuje od studenog 2024., odnosno smanjenje se bilježi tijekom zadnjih pet mjeseci, a u odnosu na ožujak prošle godine rast vrijednosti ostvarila je samo jedna komponenta, obujam industrijske proizvodnje, dok su preostale tri komponente indeksa – broj dolazaka turista, promet u trgovini na malo i prihod državnog proračuna od poreza na dodanu vrijednost, ostvarile smanjenje vrijednosti.

Očekuje se pad inflacije u EU-u

U proljetnoj gospodarskoj prognozi Europske komisije predviđa se rast realnog BDP-a u EU-u za 1,1 posto u 2025., a u europodručju za 0,9 posto, što je uglavnom jednako brzini zabilježenoj 2024. godine.

To je znatno smanjenje u odnosu na jesensku prognozu 2024. (AF24), uglavnom zbog učinka povećanih carina i povećane neizvjesnosti uzrokovane nedavnim naglim promjenama trgovinske politike SAD-a i nepredvidljivosti konačne konfiguracije carina. Unatoč tim problemima, očekuje se da će rast u EU-u 2026. porasti na 1,5 posto, što će poduprijeti kontinuirani rast potrošnje i oporavak ulaganja. Predviđa se da će rast u europodručju 2026. dosegnuti 1,4 posto.

Inflacija bi ove godine na razini europodručja trebala usporiti na s lanjskih 2,4 posto na 2,1 posto, a dogodine na 1,7 posto. Očekuje se da će inflacija na razini EU-a slijediti sličnu dinamiku te će pasti na malo ispod 2 posto u 2026. godini.

Dolaze strani radnici, plaće usporavaju

Budući da je nedostatak radne snage i dalje visok, nastavit će se priljev radnika iz zemalja izvan EU-a što znači da će zaposlenost nastaviti rasti, ali zbog toga Komisija očekuje usporavanje rasta plaća, kako nominalno tako i realno