ZAGREB » Predstečajne nagodbe, njihov učinak i iznosi novca kojeg je država otpisala brojnim poduzetnicima postaju pitanja oko kojih bi se u sljedećem razdoblju vlast i oporba mogli najviše sporiti, iako su samo prije godinu i pol jednoglasno donijeli zakon kojim se regulira taj postupak. Oko predstečajnih nagodbi sve postaje misterija i tajna iako je za svaku tvrtku koja je tražila taj postupak ili je on u njoj proveden i zaključen većina dokumenata objavljena na internetskim stranicama Fine. Predstečajne nagodbe su, unatoč više od 12 tisuća zahtjeva, do kraja godine s konačnom potvrdom suda sklopljene u 594 slučaja.
Glavno pitanje koje se poteže je koliko je u tim slučajevima država otpisala svojih potraživanja, a podaci Fine i Ministarstva financija govore da je otpisano 892 milijuna kuna. Pojedinačno najveći iznos, veći od 200 milijuna kuna država je otpisala Varteksu. Zahvaljujući tom iznosu na kraju je država najveći dio duga otpisala proizvođačima, odnosno prerađivačkoj industriji kojoj je oprošteno 373 milijuna kuna duga. Država je u već potvrđenim nagodbama imala potraživanja od ukupno 2,85 milijardi kuna pa je nakon otpisa dijela duga, predmet nagodbe bila naplata 1,96 milijarda kuna. Odlučeno je da će 294 milijuna kuna država naplatiti preuzimanjem nekretnina, 240 milijuna otišlo je na dokapitalizaciju odnosno na povećanje udjela, dok će ostatak biti naplaćen uz poček. Taj poček trebao bi u prosjeku trajati 4,5 mjeseca dok bi država svoj dug trebala naplatiti u prosjeku za nešto više od tri godine.
Puno veći iznos u sklopljenim nagodbama otpisale su financijske institucije, odnosno banke. One su u sklopljenim nagodbama imale potvrđenih pet milijarda kuna potraživanja, od čega su svojim dužnicima koje su pristali spašavati otpisali oko dvije milijarde kuna, dok su se o nagodili oko naplate nešto više od tri milijarde kuna, od čega su 261 milijun prebili preuzimanjem nekretnina. Najveći iznos potraživanja u predstečajnim nagodbama prijavili su ostali vjerovnici, odnosno poslovni partneri tvrtki u problemima, njihovi dobavljači ili povezane tvrtke Oni su nakon prijeboja imali više od sedam milijardi kuna potraživanja i odrekli su se, odnosno otpisali su više od četiri milijarde kuna tog novca. To znači da su oni u predstečajnim nagodbama otpisali iznos koji je veći od ukupnog iznosa što su ga se odrekle banke i država. Oni bi kroz reprogram u sljedećim godinama trebali naplatiti oko dvije milijarde kuna, što je sigurno veći iznos nego što bi ga dobili da su njihovi dužnici otišli u stečaj jer tada bi prednost naplate nakon radnika uglavnom imale banke, koje imaju i hipoteke. Vjerovnici su više od 800 milijuna kuna kroz dokapitalizaciju pretvorili u vlasničke udjele.
