U prvih devet mjeseci ove godine imovina svih kreditnih institucija, mahom banaka, povećala se u odnosu na kraj 2019. za 20 milijardi kuna (4,6 posto), na 451,1 milijardi kuna. Dobit kreditnih institucija prije oporezivanja iznosila je 3 milijarde kuna (od toga banaka 2,96 milijardi kuna), što je u odnosu na dobit ostvarenu u istom razdoblju prošle godine smanjenje za 2,4 milijarde kuna, odnosno za 44,2 posto, izvijestili su iz Hrvatske narodne banke.

Navode da je najveći utjecaj na pad dobiti imalo povećanje troškova umanjenja vrijednosti zbog kreditnoga rizika (442,7 posto) jer su kreditne institucije počele valorizirati povećani kreditni rizik zbog pandemije COVID-19. Osjetan je i pad neto prihoda (8,4 posto), zbog pada gotovo svih prihoda iz poslovanja.

Loši krediti

No, najzanimljiviji detalj iz HNB-ove analize nalazi se u rečenici u kojoj kažu da su »u odnosu na kraj 2019. banke povećale kredite gotovo svim sektorima, a ponajviše inozemnim kreditnim institucijama i općoj državi.«

Naime, postavlja se pitanje što bi značilo da su banke »povećale kredite inozemnim kreditnim institucijama«, osim doslovno da banke iz Hrvatske ustvari pojačano kreditiraju inozemne banke. Ispada po tome da kroz kreditne linije »izvlače« depozite hrvatskih štediša i njima likvidnošću opskrbljuju banke u inozemstvu, vjerojatno i vlasnički povezane, čime možda pridonose oporavku inozemnih gospodarstava, posebice sada u koronakrizi.

Naravno, za pretpostaviti je da na tome nešto i zarade, i za sebe i za svoje deponente, što je naravno posve legitimno, jer novac ide tamo gdje se može bolje oploditi i gdje je manji rizik. No, ni vlasnički aspekt također nije zanemariv.

Nekada su, inače, bankemajke kapitalom opskrbljivale ovdašnje svoje podružnice jer su tu kamate bile puno veće. Sada je, čini se, došlo vrijeme da hrvatske banke kćeri svojim likvidnosnim viškovima – koji su ogromni, jer ih očito ne utroše sve na kredite domaćim sektorima – kreditiraju banke u drugim zemljama, koje onda te linije »troše« ili, bolje rečeno, plasiraju na svojim matičnim tržištima.

Vezano za loše kredite, u HNB-u kažu da je »rast ukupnih kredita i predujmova (5,8 posto) gotovo u cijelosti kompenzirao rast neprihodujućih kredita (6,1 posto), pa je vrijednost pokazatelja kvalitete kredita, odnosno udjela neprihodujućih kredita u ukupnim kreditima (NPL), ostala nepromijenjena, na 5,5 posto.«

U HNB-u kažu da je unatoč padu dobiti, bankovni sustav i nadalje stabilan.

Kako je razvidno iz tablice HNB-a, većina banaka poslovala je s dobiti. Naime, od ukupno 20 banaka, njih 16 poslovalo je s bruto dobiti, dok su četiri banke za prvih devet mjeseci 2020. iskazale gubitak. Po visini dobiti na vrhu je Zagrebačka banka čija dobit prije oporezivanja iznosi gotovo 1,1 milijardu kuna.

To je 446,5 milijuna kuna ili 30,2 posto manje nego u prvih devet mjeseci lani. Slijedi Privredna banka Zagreb s bruto dobiti od 735,4 milijuna kuna, što je za 658,2 milijuna kuna ili za 47,2 posto manje nego u istom razdoblju lani.

Treći OTP, četvrti Erste

Treća po visini dobiti je OTP banka, čija je dobit u devet mjeseci iznosila 336,4 milijuna kuna, što je za gotovo 47 posto ili 297,9 milijuna kuna manje, dok je bruto dobit Erste banke iznosila 273,8 milijuna kuna, te je u odnosu na prvih devet mjeseci 2019. manja za čak 68,9 posto, ili za 484,5 milijuna kuna.

Peta po visini bruto dobiti je Hrvatska poštanska banka, u većinskom državnom vlasništvu, koja ima dobit od skoro 199 milijuna kuna u prvih devet mjeseci ove godine, što je tek za 1,1 posto manje na godišnjoj razini.

Više od sto milijuna kuna dobiti prije oporezivanja u prvih su devet mjeseci ostvarile i Addiko banka (147,3 milijuna kuna) i Raiffeisenbank Austria (102,3 milijuna kuna). S gubitkom su prvih devet mjeseci ove godine poslovale četiri banke, i to Imex banka, s gotovo 19 milijuna kuna gubitka, J&T banka (13,5 milijuna kuna), Slatinska banka (2,1 milijun kuna) i Samoborska banka (1,9 milijuna kuna).